FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim - Android
Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.
The post FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim? appeared first on Netokracija.
Posljednjih nekoliko dana gotovo svaka druga fotografija na Instagramu ili Facebooku sadrži osobu u nekim sedamdesetim godinama života. Možda je do toga što ljudi nemaju što raditi u ljeto pa im svaka stvar bude zanimljiva, ali aplikacija FaceApp koja ovo omogućava sada opet uživa popularnost kakvu je imala 2017., iako zbog nekih drugih razloga. Ipak, postoji i ona druga strana: FaceApp je lako moguće zapamtio vaše lice i koristit će ga za – tko zna što, ali to radi gotovo sve drugo što koristite online i baš vas briga.
Ukratko, postoje sumnje da aplikacija FaceApp fotografije vašeg lica šalje na svoje servere kako bi ih skenirala i na njih stavila filtere, ali ih potom ne briše već ondje ostanu. Naravno, ovo nije potvrđeno u cijelosti, ali ono što sigurno znamo jest da svojim korištenjem aplikacije dajete privolu da se vaši podaci koriste u oglašavanju, šalju klijentima i slične stvari na koje ne vjerujem da biste pristali kada bi bile očite, pa makar zbog GDPR-a. Moj savjet je da odmah provjerite je li vaš email kompromitiran, iako to nema veze s FaceAppom, ali dobro dođe prije nego što dublje uđemo u ovaj tekst.
Moram reći i kako je dosta sumnje oko ove aplikacije temeljeno na činjenici da su ju napravili u Rusiji, što u SAD-u odmah uključuje svojevrsni mod panike, posebice u posljednje vrijeme, a govori se i o intervenciji FBI-ja.
Također, volio bih napomenuti kako se ovdje radi o aplikaciji koja bi fotografiju crnca u primijeni filtera pretvarala u bijelca te tako između ostalog dozvoljavala da ljudi “mijenjaju rasu”, što nije prihvaćeno baš najbolje. Danas smo svi to zaboravili i koristimo ju opet kako bismo izgledali staro, što pokazuje kakvi smo svi kao osobe i koliko nam je bitnije zabaviti se nego razmisliti o tome što nas zabavlja.
If you use #FaceApp you are giving them a license to use your photos, your name, your username, and your likeness for any purpose including commercial purposes (like on a billboard or internet ad) — see their Terms: https://t.co/e0sTgzowoN pic.twitter.com/XzYxRdXZ9q
— Elizabeth Potts Weinstein (@ElizabethPW) July 17, 2019
Spoznaja je ovo koja je u isto vrijeme vrlo uznemirujuća i jeziva, ali činjenica je da ogroman broj ljudi zapravo uopće nije briga za to. Velik postotak korisnika interneta (i samim time ove aplikacije) neće mariti za to gdje im podaci završavaju, i kome se prodaju. To pokazuju i istraživanja koja kažu kako više od 70% korisnika ne mari suviše za privatnost. U ovom slučaju korisnike zanima samo kako će izgledati kada napune 75 ili 80 godina i za to se ne ustručavaju otkriti sve što treba. Kako smo došli do ovoga?
Autori raznih aplikacija, platformi i drugog softvera često govore o tome kako se korisnici trebaju odreći nekih podataka kako bi mogli u potpunosti uživati u onome što ta aplikacija nudi, i s time se načelno slažem. Upravo zato što smo se “odrekli” dijela privatnosti (kroz otvorene, anonimizirane podatke) pomogli smo institucijama u rješavanju zločina i borbi protiv terorizma, ali svoje podatke ne možemo adekvatno ako samo želimo koristiti blesave aplikacije poput FaceAppa koja, zamislite, koristi Amazonov cloud kao i svi ostali, a podatke prodaje i Googleu. Tko bi rekao.
Kada je FaceApp 2017. punio naslovnice s rasističkim filterom koji je crnce pretvarao u bijelce svi su vikali, a u isto vrijeme viralna aplikacija Meitu od korisnika je tražila GPS koordinate i pristup SMS porukama. Idemo dalje. TikTok je jedna od najbrže rastućih aplikacija na svijetu koja je bazirana u Kini i barata ogromnim količinama podataka, a možda Trump i ekipa ne govore ludosti kad ističu da je to nešto najgore što se može dogoditi za vašu (ili ičiju) privatnost. Možda nam dovoljno govori zanimljiva činjenica kako isti taj TikTok ne smije fotografije korisnika iz Rusije snimati na servere. Osim softvera, u igri je (navodno) i hardver. Huawei mobiteli bili su kritizirani jer navodno prikupljaju i šalju podatke u Kinu, no P30 se i dalje prodaje nevjerojatno brzo.
Ali to je sve iz nas, mislite. Vratimo se zato malo u sadašnjost. Upravo prije nekoliko sati podaci o milijunima korisnika iscurili su iz Sprinta, jednog od najvećih telekomunikacijskih operatera u SAD-u, i to kroz Samsungovu stranicu. U drugom primjeru, Hakeri su iz bugarske porezne “ispustili” podatke o pet milijuna ljudi, a postoje podaci koji pokazuju kako je gotovo 70% svih zdravstvenih institucija u SAD-u barem jednom bilo žrtva nekog načina curenja podataka.
O ovim situacijama daju se napisati knjige, a ne tekstovi, ali želim vam pokazati koliko je zapravo lako da se vaši podaci nađu u rukama neke potpuno desete osobe od one kojoj ste ih možda dali s privolom – i često je nemoguće vratiti sve na staro dok jednog dana ne primijetite da je u vaš email provaljeno jer od 50 stranica na kojima ste ga koristili – jedna je hakirana i sada ste i vi.
Don’t Use Face App from privacy
Sve ovo je očito i prije nego što se sjetimo slona u prostoriji – Facebooka. Na Netokraciji (i gotovo svuda dalje) često se govori o Facebooku kao tvrtki koja je u posljednje vrijeme upravo zbog privatnosti i zaštite podataka zatrpana kritikama, ali također zanemarujemo da čitav Cambridge Analytica skandal isprva nitko nije doživio kao ozbiljnu stvar, što nije kriv Zuckerberg, nego mi kao korisnici. Tamo neki tipovi koristili su neke tamo podatke – prosječnog internet korisnika zaista nije bilo briga. No to priča nije stala. Facebook je htio platiti maloljetnicima da gleda sve što rade na mobitelu, pokušao progurati VPN za koji je ispalo da uopće ne štiti privatnost i stotine tisuća šifri računa i podataka ispustio kroz razna curenja, ali – ako vi osobno niste pogođeni, vjerojatno ne marite za to. Čak i da jeste pogođeni, veća je šansa da ćete slegnuti ramenima i reći “a tako ti je to”, nego zapravo obrisati Facebook.
Sjetimo se onog 10 Year Challengea na Facebooku koji smo također svi dijelili. Sigurno ste čuli da netko kroz smijeh govori kako je to sigurno način da Facebook trenira svoj AI kako bi mogao bolje predvidjeti starenje, i nastavili se smijati misleći da to sigurno nije istina. Jel’ tako?
Pojma nemamo i dan danas, ali u svijetu u kojem živimo to može biti zaista iskreno legitimna mogućnosti i toga vas treba biti mnogo više strah nego FaceAppa, ako se mene pita. Također, treba nas biti više strah loše moderiranih Facebook grupa u kojima se širi mržnja, potiče na nasilje i slično, a koje Facebook već godinama pušta na miru, dok se bavi time kako što bolje trenirati algoritme i AI. Dodajmo tome da se i dalje ne može pošteno oglašavati kriptovalute i blockchain, dok Facebook sam ulaže u razvoj istih; isto tako, dok Facebook zabranjuje oglase koji prodaju legalni CBD, stranice protiv cijepljenja nisu blokirane (iako na tome barem rade).
Facebook is pushing this ad HARD on Hulu, desperate to prove it’s not a total dumpster fire and that normal nice people are finding wholesome community in Groups
.
Skeptical that anywhere on Facebook is safe from Facebook, I joined the group in the ad.. https://t.co/zH91xJsH8a
— Quinn (@quinmyers) July 8, 2019
Aplikacije poput FaceAppa također postavljaju još jedno pitanje: ono o deepfake fotografijama i manipulacijama koje će biti sve aktualnije kako se budemo bližili izborima u SAD-u. Teoretski, fotka vašeg lica snimljena FaceAppom i prodana nekoj X tvrtki može vas staviti u ulogu, recimo, osobe koja podržava Trumpa, a kako se danas fotka može i animirati možete razmisliti o tome za što se sve može koristiti. Naravno, ovo ne znači da će se ovo 100% dogoditi – ali nije toliko nerealno da vas ne treba biti briga.
Lako je upirati prstom u Facebook i druge velike korporacije poput Googlea i Amazona koji imaju toliko kostura u ormaru da ga ne želim ni taknuti u ovome tekstu, ali činjenica ostaje ista: prosječni korisnici jednostavno misle kako je dijeljenje podataka u redu ako oni od toga nešto dobiju, bilo to zabavu ili malo bolje korisničko iskustvo. Curenja podataka bit će još mnogo i vjerojatno ne postoji ništa što vi, kao korisnik, možete učiniti kako biste tome doskočili. Ipak, na vama je da za sebe ponaosob provjerite, istražite i barem dvije ili tri minute guglate neku temu kako biste se uvjerili je li to što se govori o njoj istina ili ne te da li ta mobilna igra zbilja treba pristup vašem mikrofonu, kameri i datotekama. Također, svako malo provjerite poznati servis Have I Been Pwned koji će vam reći je li vaš email bio dio nekog od curenja.
Ne kažem da se morate zatvoriti u podrum i nositi kapu od folije i koristiti samo Telegram za slanje poruka te vjerovati svim kritičnim člancima koje pročitate na internetu (o tome kako su Rusija i Kina najgore), no možda biste zaista trebali razmisliti prije nego svakoj aplikaciji date da vam skenira lice. Također, ako koristite Firefox prijavite se svojim korisničkim računom na njihov servis koji provjerava upravo gdje ste i kako možda izgubili vaše podatke.
FaceApp nije aplikacija koja će dovesti do kraja svijeta i vjerojatno uopće nije toliko opasna koliko se možda čini iz nekih novinskih napisa, ali ignoriranje ovakvih problema, zakona poput GDPR-a i drugih regulativa od strane “velikih” samo kako bismo se na pola sata nasmijali – možda i hoće.
The post FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim? appeared first on Netokracija.
18/07/2019 11:24 AM
11/07/2019 11:17 AM
05/07/2019 06:39 AM
29/07/2019 03:01 PM
09/07/2019 07:42 AM
03/07/2019 11:58 AM
05/07/2019 10:39 AM
2014 © Hrvatske aplikacije i vesti
