Kako (i zašto) otvoriti paušalni obrt - Vodič kroz korake i obrasce - Android

Krajem prošle godine odlučio sam krenuti u novom smjeru, a to je bilo pokretanje vlastitog posla. Ovako je tekao proces od otvaranja obrta do dobivanja potpore za samozapošljavanje.

Post Kako (i zašto) otvoriti paušalni obrt: Vodič kroz korake i obrasce je prvi puta viđen na Netokracija.

U ponudi poduzetničkih pothvata koji postoje –  obrt ili tvrtke – odlučio sam se za obrt zato što je proces otvaranja daleko jednostavniji, a vezani troškovi su manji.

Dakle, otvorio sam obrt s paušalnim oporezivanjem i to izvan sustava PDV-a, jer je trenutni prag za ulazak u sustav PDV-a 300.000 kn prihoda godišnje. Naravno, ovo ne znači da mi je obrt oslobođen poreza, ali ga plaćam – paušalno (ovo nije dostupno tvrtkama) i ovisno o razini godišnjih prihoda, a plaća se kvartalno.

• razred s primicima do 85.000 kn – 1.530 kn poreza godišnje
• razred s primicima od 85.001 do 115.000 kn – 2.070 kn poreza godišnje
• razred s primicima od 115.001 do 149.000 kn – 2.691 kn poreza godišnje
• razred s primicima od 149.001 do 230.000 kn – 4.140 kn poreza godišnje
• razred s primicima od 230.001 do 300.000 kn – 5.400 kn poreza godišnje

Dodatno, obrt za usluge koji posluje preko transakcijskog računa odnosno bez gotovine nema potrebu za fiskalnom blagajnom, a s računovodstvene strane potrebno  je samo voditi knjige prometa. Ovo je dosta jednostavnije od obveza  koje imaju druge pravne osobe, no ipak preporučujem konzultacije i/ili suradnju s knjigovodstvenim servisom.

S druge strane, napomenuo bih da iz iskustva kolega postoje oni poslovni subjekti koji obrt smatraju manje ozbiljnim za velike poslovne pothvate, a dodatna stvar koju treba imati na umu je da vlasnik obrta za poslovanje odgovara svojom cjelokupnom  imovinom.

Sve ovo dovelo me do razmišljanja o klijentima, ciljevima, nazivu i drugim stvarima vezanima za obrt pa sam se odlučio za komunikacijsko (PR, marketing) – prevoditeljski obrt za usluge i krstio ga Komunikator.

„Trust the process“

Slijedila je registracija koja se može obaviti na 2 načina: klasičnim obilascima šaltera ili online preko sustava e-građani i e-obrt. U vjeri da proces neće biti kompliciran, odlučio sam se za prvi pristup zato što se volim dodatno informirati, dobiti savjet i dodatno mišljenje. Vjera se isplatila i ovo iskustvo je bilo pozitivno.

Otprilike ovim redoslijedom došao sam do vlastite obrtnice:

– Potpisao sam ugovor sa suprugom o korištenju poslovnog prostora bez naknade (našeg stana, glasi na nju) i naravno ovjerio ga kod javnog bilježnika za cca 50 kn

– Izvadio originalni ZK izvadak zbog potvrde vlasništva za stan – potreban biljeg od 20 kn

– Došao s tim papirima (potrebna još i osobna) u Odsjek za gospodarstvo Ureda državne uprave, dao ime obrtu i odredio djelatnosti

– Dobio uplatnicu za upis u obrtni registar – 250 kn plaćeno u banci

– Naručio i preuzeo pečat – 200 kn

– Prijava na HZMO  – obrasci M-1P i M-11P (8 kn)

– Porezna uprava, prijava u registar poreznih obveznika – predao RPO obrazac (može se preuzeti online) za paušalno oporezivanje

Na Odsjeku za gospodarstvo s namjerom da se raspitam oko detalja otvaranja obrta, dobio sam prijedlog da se prvo prijavim za sredstva potpore za samozapošljavanje HZZ-a koja su od ove godine povećana s 35.000 na 55.000 kn. Ova sredstva dostupna su jedino nezaposlenim osobama, a svoj obrt ili tvrtku možete registrirati tek jedan dan nakon što je zahtjev za sredstva HZZ-u urudžbiran u „centrali“ u Zagrebu.

Ovo je popis potrebnih planova, zahtjeva i izjava:

• Zahtjev (propisani obrazac)
• Poslovni plan s Troškovnikom (propisani obrazac)
• Izjava o korištenju potpora male vrijednosti
• Izjava o nepodmirenim obvezama
• Izjava o prihvaćanju posljedica ovrhe
• Izjava o registraciji poslovnog subjekta prije odobrenja zahtjeva

Osim ovoga, potrebno je proći savjetodavni proces u područnom uredu HZZ-a gdje je naglasak na vaš poslovni plan i troškovnik (popis od njih odobrenih stvari na koje ćete eventualno dobiveni novac potrošiti) koji su zapravo ključni u dobivanju sredstava. Važno je istaknuti da se dobivena sredstva mogu iskoristiti za prihvatljive troškove definirane od HZZ-a, ali samo za iznos bez PDV-a. Drugim riječima, porez  morate platiti iz vlastitih sredstava ili, nadam se, prihoda.

U praksi to izgleda ovako: U troškovniku ste naveli npr. kombinirani printer/scanner/fax čija je cijena 1000 kuna + PDV i ta stavka vam je odobrena. To znači da možete kupiti ovo čudo tehnike koristeći odobrena sredstva, ali 250 kuna PDV-a je iznos kojeg HZZ ne pokriva.

Kome je HZZ ikad pomogao? Pa meni.

Za početak, gotovo sve službene informacije i dokumenti dostupni su online na respektabilno ažurnoj stranici mjere.hr. Posebna pohvala HZZ-u ide i za dvosmjernu komunikaciju – od prvih savjetovanja (područno), brze odgovore na Facebooku za neka kratka pitanja pa do referenta (regionalno) kod kojeg je predmet završio.

Konkretno, kontaktirali su me kad se utvrdilo da moj i plan i troškovnik imaju prostora za poboljšanje, a dodatni je plus što smo većinu tog procesa odradili telefonom i mailom.

Nakon što plan, odnosno zahtjev dobije pozitivnu ocjenu, a obavijest o tome stigne poštom, preostaje dostavljanje završne dokumentacije u roku od 30 dana, a ona uključuje:

• Dokaz o registraciji djelatnosti (preslika rješenja izdanog od strane nadležnog tijela o upisu u odgovarajući registar)
• Presliku Prijave za upis u registar poreznih obveznika za obrte i samostalne djelatnosti
• Dokaz o prijavi u radni odnos na puno radno vrijeme Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (preslika potvrđene tiskanice M1-P ili obrazac eM1-P)
• Dokaz o otvorenom žiro-računu poslovnog subjekta s jasno vidljivim brojem računa
• Obrazac 1 i obrazac 2 HZZ-a (dobiva se poštom uz rješenje)
• Bjanko zadužnicu s potpisom dužnika (poslovni subjekt) s fizičkom osobom u svojstvu jamca platca (ovlašteni zastupnik kod trgovačkih društava; druga fizička osoba kod obrta i samostalnih djelatnosti, a ne vlasnik obrta), solemniziranu kod javnog bilježnika, na iznos do 100.000,00 kn. Ako je iznos potpore jednak ili  manji od 35.000 kn može se dostaviti zadužnica s iznosom do 50.000 kn. (Trošak solemnizacije snosi korisnik potpore.)

Ovo je brzi pregled procedure koju sam prošao i nakon njihovog zelenog svijetla, potpisali smo ugovor o dodjeli potpora, a sad čekam da se cijeli proces odrazi na žiro računu mog obrta.

Treba imati na umu da se dobivena sredstva uračunavaju u ukupne godišnje prihode, što je važno zbog ranije navedene granice prije ulaska u sustav PDV-a. Također, kod navođenja troškova za koje se sredstva odobravaju ne navodi se PDV, odnosno dodijeljena potpora ga ne pokriva. U cijeloj priči ima još sličnih stvari na koje treba obratiti pozornost pa je najbolje detaljno proučiti sve dostupne materijale i maksimalno se informirati.

Ispravak: Nakon nekoliko oprečnih informacija s različitih izvora, konačni konsenzus je da doprinosi idu u prihode za subjekte koji vode poslovne knjige, a ne paušalistima.

Na kraju, ovisno o vrsti poduzetničkog pothvata ovaj postupak i koraci mogu varirati. Kao i sreća koju ćete imati na šalterima.

Post Kako (i zašto) otvoriti paušalni obrt: Vodič kroz korake i obrasce je prvi puta viđen na Netokracija.