Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.
The post Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP appeared first on Netokracija.
Crni labud. Tako je za N1 objasnio analitičar Robert Kopal odstupanje od istraživanja prema kojemu je HDZ trebao dobiti pet mandata za Europski parlament, a na kraju ih je – četiri.
Ako želite saznati nešto više o crnom labudu, ovo je jedna od rijetko dobrih Talebovih knjiga, u kojoj razrađuje svoju black theory: pic.twitter.com/AO9l18bs7y
— Dario Crni Labud Čepo (@CepoDario) May 26, 2019
Iako se neki ne slažu s tim objašnjenjem, jer pojam “crni labud” označava iznimno rijetke događaje koji uzrokuju ovakva odstupanja, ovi su izbori svakako bili puni iznenađenja. Ankete tako nisu predviđale da će HDZ i SDP dijeliti broj mandata, ankete nisu predviđale da uopće nećemo imati zastupnika Mosta u Europskom parlamentu, ankete zasigurno nisu očekivale da će jedno mjesto u Bruxellesu popuniti sudac Mislav Kolakušić. A, prema svemu sudeći, Kolakušić svoje glasove može zahvaliti vrlo dobroj digitalnoj strategiji, prvenstveno na Facebooku te oglašavanju putem Google Display Networka.
No, vratimo se koji mjesec unatrag. “Mainstream ankete vas ne spominju, ali vi svoj optimizam temeljite na Facebooku”, rekao je Aleksandar Stanković u travnju kada je Mislav Kolakušić gostovao u njegovoj emisiji Nedjeljom u 2. A Kolakušić je objasnio da to ne temelji na nekakvoj popularnosti, nego da je društvene mreže koristio za istraživanje. A, kako se čini, podatke koje je dobio tim istraživanjima koristio je i za slanje pravih poruka, pravim skupinama u pravo vrijeme. A to je puno ranije no što su se ostali kandidati uključili u digitalnu političku utakmicu.
Primjer Kolakušićevih oglasa zakupljenih preko Google Display Networka.Kolakušić se konkretno fokusirao na “protivne” glasove. Prvi se odnose, kako je rekao, na 48% građana koji ne izlaze na izbore zbog defetizma, odnosno smatranja da se ništa ne može promijeniti. No, 52% građana ima osjećaj građanske dužnosti, odnosno da moraju izaći na izbore. Među njima je druga struja “protivnih” glasova, odnosno onih koji će glasovati protiv lijevog ili desnog krila iste stranke. Ti su glasovi tijekom godina odlazili na razne strane, primjerice, HSLS-u, Orahu, Živom zidu…
Treća nepoznanica je, tvrdio je Kolakušić, kategorija protivnih glasova unutar tih krila.
Naša istraživanja, koja se u potpunosti poklapaju i s rezultatima zadnjih europarlamentarnih izbora, a još više se poklapaju s istraživanjem s društvenih mreža, pokazala su da desno krilo nema više od 10% podrške. Što to znači? Da imaju maksimalno nekih 340.000 glasova. Oni od tih 10 posto do 19% dolaze upravo protivnim glasovima.
“Dajete li vi sebi lažnu nadu, ako sve temeljite na Facebooku? Facebook je virtualan svijet, nije stvaran”, napomenuo mu je Stanković. “Tko su na društvenim mrežama, svemirci ili građani”, postavio mu je protupitanje Kolakušić.
A čini se da građane, ne svemirce, bole najviše upravo one teme o kojima je Kolakušić najviše i govorio:
Što "mi hrvati" mislimo da je bitno vs. o čemu "mi hrvati" u javnom prostoru pričamo da je bitno. This pretty much sums up… #n1dataroom pic.twitter.com/zrmqXwdwVH
— Pero Tanta (@perotanta) May 13, 2019
Petar Tanta, partner u tvrtki CTA komunikacije, za televiziju N1 komentirao je, među ostalim, Kolakušićev uspjeh na izborima. Porazgovarala sam s njim detaljnije o svemu, a među specifičnostima kampanje ističu se tri stvari koje su bile ključne:
[PODIJELI] Hrvatska je danas zemlja u kojoj nema poštenja i nema pravde, zemlja u kojoj sve institucije drži šačica najgorih među nama. U kojoj najviše institucije gaze Ustav i zakone.Ima nas i više nego dovoljno da to promijenimo. Vidimo se u nedjelju na biralištima.
Geplaatst door Građani za Mislava Kolakušića op Donderdag 23 mei 2019
Upitan ostaje budžet za oglašavanje jer Petar smatra da je teško da je potrošen samo onaj iznos koji je naveden u izvješću Državnom izbornom povjerenstvu o financiranju izborne promidžbe, sastavljenom 16. svibnja. Prema njemu, 6245,69 kuna potrošeno je na Facebook oglašavanje, a 11.223,95 kn na oglašavanje putem Googlea, a upravo to Petar smatra slabo uvjerljivim jer, zahvaljujući svom iskustvu oglašavanja putem Google Display Networka, smatra da bi ukupna cifra morala biti daleko viša. Dok bi za nekih 350 eura mogao dobiti milijun pregleda, problem predstavlja broj klikova na oglase, čija cijena nije zanemariva, a Tanta smatra da je dio kampanje bio plaćen po kliku.
Naime, Kolakušić ima udrugu Antikorupcija, kao i prateću platformu Antikorupcija.hr, a dobar dio oglasa koji su se mogli viđati u predizborno vrijeme odnosio se općenito na jake poruke protiv korupcije, ne direktno kao poziv za glasovanje za njega.
Takvi oglasi, pušteni putem Google Display Networka, nerijetko su izgledali kao dio samih portala na kojima su se prikazivali. Kada bi se kliknulo na neki od oglasa, on bi vodio na neki od članaka na stranici Antikorupcija.hr, a tamo su, na naslovnici, javno vidljivi brojevi čitanja tih članaka.
Oni poprilično osciliraju – dok su neki pročitani tek tisuću puta, neki imaju nekoliko desetaka tisuća pregleda. To pokazuje da se do tih čitanja dolazilo putem oglasa, u kombinaciji s organskim prometom, a s obzirom na to da se, prema mom iskustvu u vođenju kampanja, cijena klika kreće oko 0,93 eura, teško da bi se taj broj čitanja mogao postići prijavljenim budžetom.
Bez obzira na budžet, poruka koja se slala, kao i digitalna strategija, Petru daju do znanja da iza svega stoji tim koji dobro zna što radi. Sa svime se krenulo dovoljno rano, pogodile su se prave poruke, zbog čega smatra da je Kolakušić zahvatio dio tuđih glasača, posebice Mostovih, koji nisu uspjeli prijeći ni izborni prag.
HDZ se bavio temama koje projiciraju negativu, kao što je Uljanik. Osim toga, stisnuli su gas na digitalnom području tek posljednjih tjedan-dva prije izbora, što je bilo itekako prekasno. Most je bio dosta neodlučan u svojim porukama i neopredijeljen u stavovima. Maras se, valjda, probudi, pogleda što je taj dan aktualno na Indexu i onda priča o toj temi. Nitko nije imao jasnu strategiju kao Kolakušić.
68.882 preferencijalnih glasova, odnosno 68 tisuća osoba koje su izašle na izbore, razmotale ogromnu papirnatu plahtu prepunu imena, pronašle upravo ime Mislav Kolakušić, zaokružile njega. Vrlo je to mjerljiv i impresivan rezultat za nekog tko je novi igrač u političkoj utakmici. Korupcija, sudstvo, ovrhe – teme su to koje doista bole građane, a što je Kolakušić u svojoj digitalnoj strategiji ispitao, validirao i dobro iskoristio.
Nije bilo teško kontekstualno se uklopiti putem oglasa u aktualne tekstove na portalima posljednjih tjedana.
No, kako je ovo tek početak njegovih političkih ambicija, s obzirom na to da je na konferenciji za medije održanoj danas u 13 sati najavio kako planira postati i predsjednik i premijer, i on i njegov tim morat će poprilično zasukati rukave ne bi li nastavili s uspješnom digitalnom strategijom, ali i ispunjavanjem obećanja koja su kroz nju dana.
Posljednje godine pokazuju da je možda jednostavnije no ikada okupiti i aktivirati građane oko nekih novih političkih opcija, ali i da se entuzijazam brzo gubi, ako se obećano ne može ispuniti. Kolakušić je možda Mostu, koji je doživio potpuni poraz na ovim izborima, uzeo dio glasova, ali tko garantira da to netko neće napraviti isto njemu, koristeći iste (digitalne) metode?
Za kraj, prisjetimo se i kampanje Ruže Tomašić za Europski parlament prije pet godina. Čini se da njena strategija i danas funkcionira, s obzirom na to da je prikupila najveći broj preferencijalnih glasova.
The post Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP appeared first on Netokracija.
27/05/2019 03:09 PM
2014 © Hrvatske aplikacije i vesti