Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu - Android
Kako smo već pokazali, venture building model razvoja startupa ima priliku zasjati u kriznim vremenima bez obzira da li su osnivači VB organizacije poduzetnici veterani ili korporacija. U drugom nastavku ulazim u detalje o tome kako VB testira poslovnu priliku, kako formira, savjetuje i vodi tim do toga kako osigurava dodatan kapital.
The post Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu? appeared first on Netokracija.
U prvom članku serijala o Venture Buildingu, naveo sam ključne karakteristike ovog modela i obrazložio sličnosti i razlike sa startup akceleracijom i venture capital investitorima. Da bismo bolje razumjeli proces venture buildinga i ključne aktivnosti, u nastavku drugog teksta govorim o uobičajenom razvoju jednog Venture Building projekta.
Venture builder kao organizacija je suosnivač i oblikuje startup od samih početaka, što je njegova najveća prednost, ali i izazov. Sudjelovanje u ranijoj fazi izgradnje donosi veću neizvjesnost, ali i mogućnost usmjeravanja. Učestalo se u razvoju koriste dokazani metodološki pristupi koji se razlikuje među venture building organizacijama. Međutim, ni metodologija nije odgovor na sve.
U Singapuru sam imao priliku raspraviti s različitim stručnjacima na temu što sve treba znati sposoban venture builder. Tako sam jednom prilikom na 12. katu suviše klimatizirane poslovne zgrade s pogledom na Singapursku luku razgovarao s Colinom Allisonom, venture arhitektom i partnerom u Rainmakingu, danskoj korporativno inovacijskoj i venture building kompaniji. Colin je mišljenja da je metodologija važna, kao mjesto početka i smjer djelovanja, ali u nekom trenutku nađemo se u poziciji gdje prije nismo bili i metodologija presuši. Tada je važno tko se nalazi u timu, njihove vještine i spretnost.
Što onda čini dobrog venture buildera?
U nastavku ćemo opisati pet glavnih koraka u realizaciji jednog venture building projekta, a to su odabir poslovne prilike, formiranje tima, testiranje poslovne prilike, osiguranje kapitala, savjetovanje i vođenje tima. Težište se ovdje nalazi na aktivnostima rane faze projekta, gdje su neizvjesnost i rizik, mnogo veći. Kasnije su aktivnosti izgradnje kompanije i skaliranja važne za konačan uspjeh, ali pliva se u nešto sigurnijim vodama.
Data Driven Investor - MediumJednostavno bismo mogli reći odabir ‘ideja’, ali namjerno izbjegavam tu riječ jer se radi o mnogo više usmjerenih napora u pronalasku poslovne prilike od razmišljanja o idejama.
Ako je venture builder orijentiran na određeni sektor onda se područje traženja poslovne prilike sužava i vrlo su često poslovne prilike već poznate kao problemi koji su uočeni kroz razvoj drugih kompanija u portfelju za već poznati segment korisnika. Ako sustavno traži novu priliku, venture builder se uglavnom služi razrađenim pristupom koji nazivamo metodologija. Svaki venture builder ima svoj tajni sastojak ove faze, ali često se radi o kombinaciji pristupa kao što su ‘customer development‘ ili ‘design thinking‘. Mnogi od njih će reći da su metodološki agnostici i da koriste sve što je na raspolaganju, ali je sigurno da koriste nešto.
Ventrue builderi koji rade u okviru postojeće kompanije ili za kompaniju, često imaju polazišnu točku – postojeće tržište kompanije. Ovo je velika početna prednost jer, osim što pruža jasan fokus i kriterije inicijalnog odabira, uvelike pomaže u fazi testiranja. Testiranje ćemo pojasniti kao poseban, neizostavan, skup aktivnosti nakon formiranja tima. Ali već pri samom odabiru poslovne prilike moguće je provoditi jednostavnija testiranja kojima se provjerava relevantnost prilike.
Sljedeći zadatak je pronaći pravi tim ljudi za rješenje problema i realizaciju poslovne prilike. Prvi članovi tima ili suosnivači uglavnom su već dokazani poduzetnici s kojima je venture builder surađivao ranije i u njih ima povjerenje. Pristup pravim ljudima i potrebnim ljudskim resursima jedna je od važnih predispozicija za uspjeh venture buildera.
Ako prilika diktira da broj potrebnih članova temeljnog tima postane veći, venture builder okreće se poduzetnicima koji mu nisu ranije poznati, a proces selekcije može biti vrlo rigorozan i detaljan. On najčešće počinje kroz preporuke kruga poznanika postojećih poduzetnika kojima venture builder vjeruje. Nakon toga okreće se standardnom tržištu rada i objavljuje oglase za generičke privremene pozicije. Selekcijski proces je kompleksan jer tražene karakteristike kao što su prethodno poduzetničko iskustvo, poznavanje metodologija razvoja startupa, timski duh, proaktivnost i upornost – često nisu dostupne na tržištu rada jer većina već vodi svoje poslovanje. Uz opisani skup vještina obično dolazi u paketu i sa željom za samo-ostvarenjem, željenom samostalnošću u radu i snažnim karakterom.
Osnivači venture buildera često su poduzetnici veterani (ili korporacija) koji s mješavinom iskustva, networka i kapitala pokreću VB s namjerom ostvarivanja povrata na vlastiti kapital i razvoj većeg broja poslovnih prilika istovremeno. Suosnivači koji imaju iskustva i znanja kako pratiti zadanu metodologiju razvoja kompanije daju mnogo više šanse za uspjeh pothvata. Tim se uglavnom formira od dvije do tri osobe koje čine jezgru suosnivača i koriste dijeljene usluge venture buildera za izvršenje pojedinih aktivnosti. Venture builder kao organizacija je također suosnivač i često ima većinski udio, što može predstavljati izazove u motivaciji drugih suosnivača. Dodatni pritisak na motivaciju članova tima može biti neusklađenost njihovih uvjerenja o prioritetu potreba na tržištu ili o zadanoj poslovnoj prilici. Ili da budemo direktni – ne sviđa im se ideja.
Na kraju, nameće se pitanje i koja je motivacija temeljnog tima da razvija već serviranu poslovnu priliku. Često se radi o pojedincima koji vide izazov u stvaranju, izgradnji i tržišnom natjecanju. To su osobe koje su se u poduzetničkom smislu ranije ostvarile i dokazale te imaju manje emotivne spone s novim poduhvatom – takoreći, profesionalni poduzetnici.
Realizacija jedne vrlo neizvjesne poslovne prilike zahtijeva ulaganje resursa u obliku vremena i kapitala. Venture builder ulaže svoje vrijeme i novac u poslovne prilike koje su u najranijem stadiju i može uložiti u ograničeni broj takvih prilika radi ograničenja u prvenstveno ljudskim resursima. Kako bi se odabrale najperspektivnije prilike prije preuzimanja obaveze radi se na validiranju, odnosno potvrdi najrizičnijih pretpostavki o poslovnoj prilici.
Za pozitivan povrat na uloženo nužno je pažljivo birati one prilike s kojima će krenuti u sljedeću fazu razvoja, odnosno vršiti strogu selekciju. Slijedeći razne metodologije razvoja, niti jedan venture builder ne zaobilazi lean startup pristup iterativnog testiranja vlastitih pretpostavki o tržištu, problemu i rješenju. Većina poslovnih prilika se i ugasi u fazi testiranja, upravo što i je cilj prije nego li se ostvari veće ulaganje resursa. Tehnike testiranja poslovnih prilika jedan su od najvažnijih alata koje venture builder mora imati.
Venture builderi mogu tražiti poslovnu priliku na osnovu postojećeg iskustva o mogućim problemima nekog segmenta poslovanja, u okviru određenog sektora ili na temelju poznavanja poslovnog tržišta (ako je u pitanju korporacija). Ove tehnike često dijelimo na one generativne i validacijske. Kod generativnih bavimo se kvalitativnim istraživanjem koje generira nove i konkretnije pretpostavke, dok se kod validacijskog bavimo kvantitativnim testiranjima u obliku eksperimenata koji potvrđuju ili opovrgavaju zadanu hipotezu. Testiranje vrlo često počinje razgovorima s korisnicima, stručnjacima i dionicima nekog procesa, a kasnije se usmjerava u skalabilne eksperimente na većim uzorcima kroz kampanje ili landing stranice.
Proces testiranja okvirno traje tri mjeseca, a može biti prekinut i mnogo ranije. Tri mjeseca testiranja ne znači da se testiraju iste pretpostavke poslovne prilike, već se prolazi kroz desetke iteracija i pivotiranja na raznim komponentama poslovnog modela sve do validiranog rješenja za potvrđeni problem. Nakon što je poslovna prilika dokazana i formiran je koncept rješenja uz eventualni MVP, vrijeme je za prikupljanje kapitala kojim se financira daljnji razvoj i izlazak na tržište.
Iako venture builder često raspolaže početnim kapitalom i kasnije ulaže u razvoj, da bi poslovni model bio održiv (o tome ćemo u trećem nastavku) potrebno je motivirati vanjske investitore da podrže jedan ili više (fond) startupa.
Česti su primjeri gdje su osnivači venture buildera poduzetnici veterani (ili korporacija) koji s mješavinom iskustva, networka i kapitala pokreću venture builder s namjerom ostvarivanja povrata na vlastiti kapital i razvoj većeg broja poslovnih prilika istovremeno. U takvom slučaju venture builder sposoban je financirati početnu fazu do trenutka razvoja startupa u kojoj je spreman na primanje dodatnih investicija. U tom trenutku potreban je interes drugih investitora koji pružaju dodatni kapital.
"@touchdown_vc is a modern example of how companies…have partnered … [on] their CVC fund". @jessehmorris4 @human_ventures "there has never been a better time for corporations to take a step back and look at partnering externally" https://t.co/YKVxZ0uTcd
— Touchdown Ventures (@touchdown_vc) May 5, 2020
Također je moguće da venture builder samostalno prikuplja investicije u trenutku svojeg osnivanja kako bi stvorio fond koji će ulagati u portfelj startupa venture buildera. Ako se prisjetimo samo Bill Grossovog IdeaLaba, prve venture building organizacije, smisao je bio u agregiranju više startupa u mini fond koji je investicijski zanimljiv vanjskim ulagačima jer disperzira rizik na više poslovnih prilika (startupa) u različitim sektorima.
Prikupljanje kapitala najčešće se radi nakon faze testiranja u kojoj je validirano rješenje u odnosu na problem i novac se koristi za angažiranje specijaliziranih kadrova (inženjeri, dizajneri…) koji pomažu u realizaciji rješenja. Prikupljati kapital u ovoj relativno ranoj fazi u kojoj nema prihoda ili značajnih podataka o korištenju rješenja, mogu isključivo osnivači s pedigreom. Kod venture buildera to je moguće s obzirom na reputaciju, iskustvo izvršnog tima i odnose s investitorima. Više detalja o samoj logici investiranja i povrata na investiciju pišem u dijelu koji se odnosi na poslovne modele.
Što se odmičemo u kasniju fazu to su rizik i neizvjesnost oko realizacije poslovne prilike manji. Veća sigurnost potiče venture buildera da nastavi ulagati svoje resurse u daljnji razvoj poslovanja i operacija. Potrebno iskustvo, network, pristup talentima, savjetnicima i mentorima te dijeljenje resursa između više startupa u venture building organizaciji samo su neki od načina kako VB pruža podršku u razvoju. Ova faza vjerojatno je najdugotrajnija, može trajati godinama i usko je povezana s osiguranjem kapitala koji je potreban za nastavak financiranja operacija.
Suosnivači koji imaju iskustva i znanja kako pratiti zadanu metodologiju razvoja kompanije daju mnogo više šanse za uspjeh pothvata. O koegzistenciji startupa u venture building organizaciji sam razgovarao i s iskusnim Lijem Weijem, koji je osnovao jedan od prvih venture buildera u Singapuru – JCS Venture Lab. Li danas vodi Transfong, venture builder platformu koja povezuje Singapur i Kinu te je podržana od vlada obiju zemalja. Li Wei ističe da je sinergija između timova u VB portfelju ključna za uspjeh Venture Building modela. Nadopunjavanje i efikasnost u korištenju zajedničkih talenata i resursa omogućava ravnomjerne mogućnosti svim startupima u portfelju. Štoviše, ako jedna od kompanija u portfelju ostvaruje profit, taj novac se nekada koristi direktno za pomoć u razvoju drugih kompanija, kao zajednički budžet.
Razvoj startupa nije pravocrtan pa niti razvoj njih 12 istovremeno. Svaki venture builder ima vlastiti pristup i proces odlučivanja temeljem iskustva i zadanih ciljeva, usporediti ih možemo u nekim općim karakteristikama i koracima koji su opisani u ovom tekstu serijala.
Meni najzanimljivije razlike upravo su u poslovnim modelima koje VB organizacije prakticiraju. U sljedećem nastavku serijala govorim upravo o poslovnim modelima i modelima prihoda za venture building organizacije uz primjere.
Želite li se podsjetiti o osnovama venture buildinga – tu vam je dostupan prvi članak. Osim toga, u širenje znanja, razmišljanja i prilika u području venture buildinga želimo uključiti sve vas koje ova tema zanima. Stoga smo u međuvremenu došli i na ideju organizirati prvi online meetup na temu venture buildinga na kojem će nam se pridružiti neki od stručnjaka s raznih strana svijeta koje spominjem u ovom serijalu članaka. Prvi venture building online meetup održat će se u utorak 9. lipnja u 13h – prijaviti se možete već danas.
The post Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu? appeared first on Netokracija.
21/05/2020 10:22 AM
21/05/2020 01:57 PM
25/05/2020 05:51 AM
14/05/2020 05:00 AM
07/05/2020 02:27 PM
2014 © Hrvatske aplikacije i vesti
