Kako su me Infobip i Music Tech Fest naučili da iza svakog inovativnog rješenja stoji STE(A)M, a ne STEM! - Android

Iskra stvaranja i kreativnosti traje mnogo duže nego nam se čini. Zašto je bitno da uključimo sebe, kolege i zaposlenike u takva iskustva najbolje govori i izjava hrvatske inovatorice, voditeljice MTF-a, Michele Magaš: Jednom kad vam drugi otvore vrata i vidite da se mogu otvoriti, sami ćete otvarati nova kad vam zatrebaju.

The post Kako su me Infobip i Music Tech Fest naučili da iza svakog inovativnog rješenja stoji STE(A)M, a ne STEM! appeared first on Netokracija.

O Music Tech Festu i Infobipu prošli se tjedan moglo slušati na sve strane. Televizije, novine, časopisi, portali, svima je bilo zanimljivo prenijeti i zaviriti u Vodnjanski kampus Pangea, a čiji su se Infobipoci povezali s MTF-om, globalnom zajednicom inovatora i stručnjaka ne bi li našli zajednički jezik kreativnosti i poslovanju.

Znati da možemo doživjeti odbijanje zvuka vlastitih glasova s površine Mjeseca, da djeca oštećena sluha mogu slušati glazbu kroz vibracije, zvuči zanimljivo, no objašnjavati to nekome tko nije to iskusio može biti veoma zahtjevno. Stoga vam neću pričati kako je genijalno staviti ruku u maleni bazen u kojem vibrira glazba i slušati kako netko svira Let it Be mičući prstima u zraku. Pričat ću vam o tome zašto Music Tech Fest nije samo festival glazbe i tehnologije te zašto je upravo Infobip, ugošćavajući tu zajednicu, učinio sebi ogromnu uslugu iz koje mnogi drugi mogu učiti.

Za početak, lijepo je to konkretizirala jedna od mojih sugovornica, sudionica MTF-a i food experience dizajnerica, Fransisca Tan:

Ono što ovakav događaj donosi tvrtkama poput Infobipa je upravo novi kut gledanja na korisničko iskustvo koje se nadograđuje na temelje koda. Ako priđeš nekome od programera za računalima, sami će ti reći da žele istražiti drugačije načine razvoja jer uvijek postoji to pitanje: kako da angažiramo korisnike i donesemo nešto novo u njihovu svakodnevicu? Upravo je to ono što projekti na MTFLabsima donose. Doslovno imate trodnevno igralište na kojem možete iskušati načine kako obogatiti to iskustvo.

Glazba tako postaje (tek) katalizator za poticanje kreativnosti u osmišljavanju rješenja. Umjesto nje možemo zamisliti bilo što drugo, potvrđuju mi kako Infobipovci, tako i Michela Magaš, osnivačica MTF-a, ujedno i savjetnica Europske komisije i G7 lidera, koja je vodila #MTFLabs radionice u Infobipu.

Kako nastaje inovacija simbiozom različitih ljudi i znanja?

Infobip

Kampus Pangea, dom je više od 300 Infobipovaca ili Bipera kako se interno nazivaju (op.a. a budem i ja, jer je najbolji nadimak, nakon netokrata), a svojih 1600 kolega nalaze u 61 državi svijeta. Nekolicina tih kolega okupila se u Vodnjanu, kako bi sudjelovala na MTFLabsima. Činjenica da se u jedan mali grad, s 5 tisuća stanovnika, sleti više desetaka bipera iz cijelog svijeta fascinantna je sama po sebi. No, još više fascinira to da o Infobipu, hrvatskoj tvrtki koji je postao globalna IT i telekomunikacijska tvrtka nismo mogli mnogo čuti u medijima sve donedavno. No kako je poznato, tiha voda brege dere.

Infobip razvija napredna komunikacijska rješenja za interakciju sa krajnjim korisnicima putem raznih kanala – SMS poruka, voice poziva, push notifikacija, e-mailom itd., a samo je prošle godine 4.7 milijardi ljudi koristilo njihove servise i usluge. Rad s Infobipovim API-jem i platformom bio je izvrsna podloga da se komunikacijski, poslovni dio spoji s kreativnim, glazbenim.

Michela Magaš, koja je 2017. dobila nagradu Europske unije za inovatoricu godine, tako je upravo u Infobipovoj platformi vidjela inovacijske mogućnosti, dok je Infobip ovom suradnjom želio svojim zaposlenicima omogućiti unaprijeđenje znanja radeći sa svjetski priznatim inovatorima. Kako je u pozdravnom govoru istaknuo i Silvio Kutić, kontinuirano učenje i ulaganje u znanje bitna je odlika Infobipove kulture, a shvatiš da to nisu samo riječi kada ti to s jednakim zanosom priča i Infobipov presales inženjer od Vodnjana 6700 km udaljenog Bangalorea:

Kroz ova tri dana samo sam postao više svjestan inovacijskog drivea u tvrtki. U Infobipu je uvijek aktualno pitanje kako možemo iskoristiti tehnologiju da bi svijetu prezentirali nešto novo, ne ograničeno na jednu državu. Upravo je to ono što čini ključnu snagu tvrtke.

Osim kroz kreativna iskustva najbolje učimo i jedni od drugih, a u tri dana MTFLabsa u Vodnjanu preko 50 znanstvenih stručnjaka, vizualnih umjetnika, glazbenika, developera, inženjera, projektnih menadžera, analitičara i mnogih drugih iz MTF-a, ali i Infobipa našlo se sa zadatkom:

Ne da predviđaju budućnost, već da je inoviraju i stvaraju.

Kako i glasi moto Music Tech Festa.

Što se inoviralo na MTFLabsima?

Infobip

U Vodnjanu sam imala priliku vidjeti završnu prezentaciju 7 projekata koje su predstavili sudionici MTFLabsa. Bilo je tu svega, a taj su se petak uredski prostori Infobipa zbilja pretvorili u spoj kreativne energije i inoviranja. Već na ulazu u kampus, na velikoj mapi svijeta koja prikazuje Infobipove urede, razvijalo se interaktivno rješenje, a koje je pomoću senzora jednim dodirom aktiviralo pozdrave i tradicionalnu glazbenu kulisu gradova pristunih bipera: iz Bogote, Moskve, Nairobia, Rio de Janeira, Vancouvera, Manile…

Skupljalo se tu i mnoštvo (anonimnih) podataka o porukama, kako bi ovisno o njihovim specifičnostima, da li dužini ili primjerice vrsti teksta, razvila glazba ili pojedinačan zvuk. Tako je, s obzirom da ima sinesteziju, LJ Rich, BBC-eva voditeljica i dizajnerica zvuka, u suradnji s timom uglazbila nekolicinu emojija, a koje je prethodno pretvorila u određen ton ili melodiju.

Infobip

Neki su se pak više poigrali s instrumentima, kao što je bio eksperimentalni čelo na dršci od metle, a koja je modelirana kao provodljiva dodirna ploča. Druga je pak grupa s micro:bit računalima radila improviziranu verziju mi.mu rukavica, koje uz mnoštvo senzora pokreta na pregibima ruke omogućuju udaljeno upravljanje softverskim sučeljima, poput primjerice, glazbenog ili nekog drugog softvera, bez korištenja tipkovnice ili miša (provjerite sami, čudo je).

Ovdje je dakako važno napomenuti da je, glazbenica Imogen Heap, glavna idejna začetnica mi.mu rukavica, njihov hardver otvorila na korištenje – odnosno on je open-source, što znači da bilo tko može hardver rukavice dograditi ili prenamijeniti.

Kelly Snook: Uvijek možete pasivno slušati o konceptima – bit je u doživljaju.

Između ostalih zanimljivih stručnjaka, na MTFLabse stigla je i Kelly Snook, bivša NASA-ina znanstvenica, a koja je nakon 19 godina u NASA-i zaplovila u nešto kreativnije vode poput razvoja spomenutih mi.mu rukavica, ali i razvoja vlastitog kreativno-znanstvenog projekta Concordije, fokusirajući se na melodije planeta koje je još početkom 17. stoljeća zabilježio znanstvenik Johannes Kepler.

Nastavno na to, kada pitam Kelly kako široj javnosti približiti istraživački svijet i znanost te što ona vidi kao dobre primjere popularizacije znanosti, kao prvo ističe zvjezdarnice odnosno planetarije te muzeje. No, naravno, ono što je istaknula jest da je mnogo bitnije: graditi iskustvo, a ne samo prenijeti definicije.

Uvijek možete pasivno poslušati što netko ima za reći, objasniti više o nekom konceptu, no svakako je mnogo značajnije za upijanje i shvaćanje pojmova da ga na bilo kakav aktivan način iskusite. Čak i najmanji eksperimenti, iskušavanja nečeg novog, u nama prirodno bude znatiželju da otkrijemo što bi moglo nastati i kakvu “nagradu” bi nam mogla donijeti svaka nova promjena.

Jer kada se odmaknete od akademske diskusije i znanstvenih radova, kada iskusite istinu tog koncepta, zbilja doživite to, kao ovdje, primjerice kroz glazbu, to iskustvo uistinu transformira vaš mozak i potiče povezivanje novih stvari u njemu. Upravo to, mislim, da čini čuda načinu na koji učimo i uočavamo obrasce.

No postoji više razina razumijevanja za bilo kakvu istinu. Kad razmislite o tome kako to prenijeti nekome, primjerice objasniti svjetlost učeniku prvog razreda i apsolventu matematike, naravno da će razine biti različite, objašnjava – nećete učeniku govoriti o dualnosti čestica i valova. Zaključuje da moramo naći načine kako pojednostaviti koncepte, ali i kako napraviti istančan prijelaz u nešto naprednije definicije kroz ideje. Smatra da je i najbolji pristup gamifikacija ideja kroz imerzivno iskustvo.

Ne STEM, nego STEAM!

No kada je u pitanju eksperimentiranje s tehnologijom, nužno se dogodi da se sve zadrži samo na programiranju i inženjerstvu. Ipak, da nije sve u kodu upravo su u ta tri dana pokazali i neki od projekata na MTFLabsima. Upravo tu dolazimo i do razjašnjavanja ideje iza MTF-a: nisu to samo koncepti koji se naslijepo bacaju okolo, to je svakako realizacija stvari u praksi. Kako Michela Magaš objašnjava: mi nismo festival, mi smo društvo koje ima festival. Osim toga, Michela je veoma aktivna u sferi javnih politika, kao poduzetnica, ali i kao mentorica, a to se očituje u radu čitave MTF zajednice.

Prije nego što je događaj i započeo, organizatori su tako proveli anketu s potencijalnim sudionicima, pokušavajući otkriti – ne čime se oni bave i što su završili – već što rade u slobodno vrijeme. Michela tako sa zadovoljstvom ističe da je svaki od 44 Bipera, koje su anketirali, bio uključen u nekakav kreativan proces:

A onda ispadne da na poslu, naravno, moraju biti disciplinirani, jednostavno prekopčaju mozak i iskopčaju taj kreativni element. No kad im damo da se oslobode i da počnu širiti svoje razmišljanje, kada im kažemo da je to u redu – da spoje to što rade na poslu s tim širim razmišljanjima – onda se u taj isti proces kreativnost ponovo ukopča.

Infobip

Michela tvrdi da se upravo u tome nalazi razlika za buduće društvo i karijere – u dodatnom A u STEM-u. Iako ne znamo kako će točno izgledati buduća zaposlenja, barem znamo da nas čeka određena razina automatizacije i da će roboti preuzeti dio posla. No, to je dio posla za koji je ionako bolje da ga mi ne radimo, isto kao što su nam mašine preuzele pranje robe, objašnjava Michela:

Za stvari koje su važne da bi čovjek sebi nagodio bolji život, za to ljudi trebaju ostati zaduženi i tu je kreativnost strašno važna. Tko će na kraju dobiti posao? Onaj koji samo štanca isto ili onaj koji je kreativan i s time može napraviti neke nove primjene i pokrenuti nove poslove i slično? Nema šanse da ćeš moći samo repetitivno štancati, pogotovo kad su roboti tu. Ako je robot tu, ti se moraš naučiti da si ti originalan, da ti tome možeš dodati nekakvu vrijednost, nekakav poslovni okvir.

Načini komunikacije sa sustavima će mnogo ovisiti o kreativnom razmišljanju, a danas imamo puno bolje mogućnosti da se izražavamo na kreativan način, zaključuje. Upravo je “creative computing” ono što Michela vidi, zajedno s kolegama savjetnicima G7 lidera, kao razlikovni element za budućnost pojedinca i društva općenito.

Michela Magaš: Jednom kad se vrata otvore, znaš da je moguće.

Infobip

Međutim, proces da se kreativnost odnosno Art stavi na razinu koju zaslužuje, treba pomno planirati i pratiti. To se vidjelo i prošli tjedan u Vodnjanu.

Kao i na svakom početku, i prvi dan MTFLabsa nije bio nešto posebno energičan i inovativan, pričaju moji sugovornici. Tek izašli iz rutine posla, bili su posve zaokupljeni preispitivanjem izvedivosti i velikom mogućnosti izbora. Ipak, kako je i Kelly spomenula, jednom kada se “otkopča” kognitivni proces, bez ograničenja, doći ćemo do ideja što želimo isprobati. Ističe to i Michela dodajući kako će nam sam proces otvoriti nove vidike u vezi onog što se (navodno) ne može i može:

U početku su svi bili jako ispreplašeni, no u jednom trenutku odjednom se pojačao žamor i sve se pokrenulo, kao da je kod svih to sjelo istovremeno. Kad ti netko otvori vrata, onda znaš da se vrata mogu otvoriti. To ne znači da će oni sad poludjeti na poslu, no kada dođe pravi trenutak, oni će otvoriti ta vrata. Jer u jednom trenutku, kada tvrtki poput Infobipa, treba jedan novi poslovni model ili neka nova ideja za rješavanje nekog problema, on ili ona imat će drugačiji pogled i način razmišljanja i reći će: Čekaj malo, zašto ne bi pokušali ovo…

Ono što ostaje: kreativnost u traženju rješenja.

Za MTF-ovce te Bipere iz Hrvatske i svijeta, najveći značaj ove suradnje, kako sam otkrila, bio je upravo u “mijenjanju sklopke” – drugačijem i kreativnijem pristupu. Naime, danas je veoma popularno pričati o agilnosti, lean metodologijama, design thinkingu, no, nekada je najbolji način učiti kroz suradnju i eksperimentiranje.

Kada pitam domaćeg Bipera, proizvodnog analitičara, Igora Kranjčeca kako će njemu ovo pomoći, odgovara:

Završni proizvod ne, ali način razmišljanja da. Sad je fokus da u ovom kratkom vremenskom roku dovršimo projekt za koji smo se odlučili i kojeg na kraju Labsa želimo kako tako osposobiti. No kad ovo sve završi i kad se vratimo u redovni posao te krenemo raditi na rješavanju nekog problema, tu bi opet mogle početi bujati neke ideje i out of the box razmišljanje. Ljepota ovoga je što će svatko nešto drugo odnijeti doma.

O benefitima ovakve suradnje imala sam priliku razgovarati i s nekoliko stranih Bipera i umjetnika. Na pitanje što će im ostati na kraju ovog događaja kao trajni iskustveni pečat, Cleo iz Manile odgovara: strast za inovacijom.

Kada moraš inovirati nešto novo i nešto drugačije, a da možda nemaš dovoljno znanja – samo trebaš posegnuti unutar tima.

Infobip

Za Nadisha iz Indije, najvažnija je ta prilika da govorimo o tehnologiji na jedan posve drugačiji način jer upravo to daje dodatnu vrijednost korisničkom iskustvu. Slaže se s njim i Julio Cezar iz Curitibe u Brazilu, a za koga je također najbitnija promjena razmišljanja tj. mindseta – dodavanje varijacije u ono što rade:

Kad naučiš nešto raditi, lako je pratiti taj smjer, kao recept. Stoga rijetko radimo stvari drugačije nego smo naučili jer imamo zacrtano što trebamo napraviti i želimo da projekt bude što prije gotov. Ne posvećujemo toliko vremena kreativnosti, ne puštamo da teče, no upravo tada ti mogu pasti na pamet nove opcije i neke nove funkcionalnosti kojih se ne bi ni sjetio, a te male sitne promjene su one koje mogu učiniti veliku razliku za proizvod.

Slaže se s njima i Ginger Leigh, vizualna umjetnica koja je radila na velikim multimodalnim iskustvima koristeći moždane valove, kimatike, senzore i podatke, a koja najbolje zaključuje vrijednost koju su nakon MTF-a svi sudionici ponijeli sa sobom:

Iako postoji uzbuđenje zbog projekta, tu je i malo razočaranje što niste uspjeli učiniti sve što ste željeli u tom periodu. Ali onda se to razočarenje pretvara u motivaciju, kad se vratite kući, ostaje vam ta iskra stvaranja. I dok ovdje realiziramo jedan manji dio tih ideja, opet nam ostaje još tisuću drugih koje smo spremili negdje sa strane i na kojima možemo razvijati inspiraciju za nešto novo.

The post Kako su me Infobip i Music Tech Fest naučili da iza svakog inovativnog rješenja stoji STE(A)M, a ne STEM! appeared first on Netokracija.