Od 3D printanih vizira do chatbota - Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj - Android

Get it on Google Play

Od 3D printanih vizira do chatbota - Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj - Android

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

The post Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj appeared first on Netokracija.

COVID-19 pandemija još ne jenjava u svijetu. I dok je susjedna Italija jedna od država najjače pogođena koronavirusom, Hrvatska dosad izbjegava scenarij koji bi na sličan način izbjegao kontroli. Da će se tako i nastaviti, dobar vjesnik nam je jedanaest parametara prema kojima su mjere restrikcije širenja zaraze u Hrvatskoj jedne od najboljih u svijetu.

Angažman i trud nisu izostali ni izvan zaduženih stožera. Svakim danom pratim sve više i više uključenih aktera, a posebno onih iz IT struke. Tehnološki stručnjaci i entuzijasti, voditelji poslovanja, direktori, zaposlenici – dali su svoj doprinos da se što bolje pripremimo i rasteretimo problema koje sa sobom donosi COVID-19.

U nastavku donosim popis onih iz IT industrije koji su pridonijeli tome. Kako će, vjerujem i nadam se, lista rasti, svakako pozivam i vas čitatelji da nam javite ako nekoga nismo uvrstili i za sve naredne koji se budu organizirali. Oni koji planiraju i žele pomoći, mogu to učiniti javljanjem nadležnima (zalihe@mingo.hr). Kako su iz Ministarstva već objavili, prioritet je svakako u doniranju/proizvodnji/nabavci medicinske opreme, poput dezinfekcijskih sredstava, zaštitnih maski, odijela, naočala i respiratora – ali kako ćemo vidjeti, i drugi načini pomoći itekako mogu olakšati posljedice koje pandemija ima na privatan i poslovni život.

3D – prvi stup obrane od COVID-19

Hrvatski studentski zbor okupio je na Facebooku mnoge pojedince i privatnike kako bi se zajednički koordinirali za što uspješniju i bržu isporuku potrebne medicinske opreme. Kad je u pitanju 3D printanje, ono se ponajviše koristi u izradi vizira i njegovih dijelova, točnije modela RC2, koji se, kako ističe Slaven Damjanović student FESB-a, može optimizirati u vidu potrošnje materijala i brzine ispisa.

Ubrzo se u akciju uključilo tristo 3D printera iz 45 gradova u Hrvatskoj. A njihov rad i zalaganje prepoznalo je medicinsko osoblje mnogih bolnica u Hrvatskoj – od Hitne u Zagrebu do KBC Split, Osijek, Rijeka, Pula, Varaždin, Dubrovnik… U 10 regionalnih središta koordinatori lokalno komuniciraju sa svima.

Većina startupova inkubiranih u ZICER-u ovih dana svoje projekte razvija iz privremenih kućnih ureda, no startupovi koji 3D printaju neophodno potrebnu medicinsku opremu gotovo i ne napuštaju ZICER-ov prostor, ističu iz centra. Tako su inovatori iz tvrtke 3DTech uočili glavni razlog povećanja stope smrtnosti u Italiji – nedostatak Venturijevih cijevi za respiratore, a preko noći su zapažanje odlučili provesti u konkretno rješenje. Budući da su spomenute cijevi potrošni medicinski materijal (svakom pojedinom pacijentu moraju se mijenjati svakih osam sati), mladi su poduzetnici prionuli na posao. Ljubomir Lokin, razvojni inženjer u 3D Tech-u dodaje da su do sada izradili 50 Venturijevih cijevi za respiratore, više od 1000 zaštitnih vizira za medicinsko osoblje i više od 200 ClipOn kvačica za zaštitne maske.

Također, važno je napomenuti da su materijali za 3D očito potrošni, stoga ako tko želi donirati spomenutim tvrtkama i udrugama gumice za izradu maski ili biokompatibilini materijal za proizvodnju 3D printerima, svi bi bili jako zahvalni.

I IoT se javio na dužnost!

MVT Solutions, hrvatska IT tvrtka usmjerena na IoT razvoj, prije koji tjedan započela je na radu prototipa respiratora koji se može brzo proizvesti, a čiji je cijeli kontrolni modul baziran na njihovom vlastitom proizvodu Iotaap-u, koji uvelike olakšava razvoj različitih IoT proizvoda.

IoT donosi mnoge prednosti u ovom slučaju, jer, kako Ivan ističe IoT u kombinaciji s obradom podataka može dovesti do raznih zaključaka o tome kako se pacijent ponaša, kako bolest djeluje, a na kraju i kako ju liječiti.