Podatkovne znanosti i računalno odlučivanje u regiji - Od izvršitelja do inkubatora ideja. - Android

O podatkovnim znanostima se već mnogo govori i zna na našim prostorima, dok je računalno odlučivanje nepravedno zapostavljeno. Dvodnevna radionica Fakulteta organizacijskih znanosti i tvrtke Sage dovest će u regiju nekoliko vrsnih znanstvenika, a sama radionica je osmišljena kao prvi korak s kojim bi uz razmjenu znanja i iskustva, regija mogla postati pokretač promjena te konačno prijeći iz razine izvršitelja ideja - u proizvođača.

Post Podatkovne znanosti i računalno odlučivanje u regiji: Od izvršitelja do inkubatora ideja. je prvi puta viđen na Netokracija.

Već smo pisali o tome što konceptualno tehnologija poput ulančanih blokova može značiti za društvo općenito, a sada možemo i konkretno najaviti događaj koji će sudionicima iz šire regije moći pokazati i primjenu takve tehnologije u računalnom odlučivanju o ključnim društvenim temama poput klimatskih promjena, krize demokracije i međunarodne sigurnosti.

Suradnjom poznatog beogradskog sistem integratora Sage d.o.o. i Fakulteta organizacijskih znanosti Sveučilišta u Beogradu, već drugu godinu organizira se dvodnevna radionica Computational Decision Making and Data Science koja će od 20. do 21. lipnja okupiti neke od vrsnih stručnjaka današnjice u sferi podatkovnih znanosti i strojnog učenja.

Prijenos znanja za nadarene ljude u regiji

Sage

Nebojša Bjelotomić, CEO Sage: “Potrebno je raditi na stvaranju kritične mase kako bismo mogli reći da je regija prepoznatljiva u tim disciplinama.”

Inicijativa za ovom radionicom potaknuta je upravo željom da se u Srbiji i regiji omogući pristup najnovijim znanjima iz područja tehnologije ulančanih blokova, podatkovnih znanosti i računalnog odlučivanja. Ususret tomu, razgovarala sam s dvojicom stručnjaka koji su jedni od glavnih i odgovornih kada je u pitanju ovogodišnja CDMDS radionica. O važnosti i povodu radionice konkretnije mi je rekao profesor Boris Delibašić s Fakulteta organizacijskih znanosti:

To su područja koja se na zapadu intenzivno razvijaju kako u znanosti, tako u biznisu, a u našoj regiji je to i dalje vrlo skromno. S obzirom na to da vjerujemo kako imamo mnogo nadarenih ljudi u regiji, želimo omogućiti prijenos znanja vrhunskih znanstvenika na pokretače startupova i novaka u znanosti.

To mi potvrđuje i Nebojša Bjelotomić, CEO Sage, koji ističe kako smatra da će se taj prijenos znanja najbolje izvesti uz iskustva i primjere priznatih stručnjaka koji će predavati na radionici. Želja im je, objašnjava, približiti ova izuzetno zanimljiva i aktualna područja kako studentima, tako i mnogim istraživačima i menadžerima.

Računalno odlučivanje i podatkovne znanosti

Kako mi napominje profesor Delibašić, napredak tehnologije je svakako mnogo ubrzaniji nego napredak društva, stoga nam je prijeko potrebna pomoć za stvaranje efikasnijeg društvenog sustava i efikasnijeg poslovnog okruženja. Mnogi stručnjaci danas rješenje vide upravo u računalnom odlučivanju.

Računalno odlučivanje bavi se primjenom matematičkih teorija i metoda strojnog učenja s ciljem rješavanja velikih društvenih izazova današnjice, a to su primjerice optimalno sastavljanje timova (čak i koji ne rade u istoj organizaciji), pravednija raspodjela profita koji se ostvaruje, transparentnija demokracija odnosno pravednije uključivanje ljudi u proces donošenja političkih odluka, od lokalne razine do državne.

Ističe da je to jedan cijeli pokret koji ima cilj društvu pružiti bolje modele odlučivanja. Ono što je dodatno zanimljivo u svemu tome jest da su brojni startupi pokrenuti upravo u svrhu pravednijeg i efikasnijeg društva, poput Spliddita primjerice.

Predavači na svjetskoj razini.

Sage

Iako bi profesor Delibašić istaknuo da su sva predavanja vrijedna posjete, nastojat ću vam predstaviti dva posebno zanimljiva jer bilo bi šteta ne spomenuti neke ljude, a o ostalima se uvijek možete informirati na rasporedu predavanja.

O sigurnosti protoka informacija online, govorit će vrhunski računalni znanstvenik koji se u svojoj karijeri najviše bavio privatnom komunikacijom i sigurnom podatkovnom analizom. Riječ je o dr. Aaronu Johnsonu iz U.S. Naval Research laboratorija koji je svojim angažmanom u tom području napravio i nekoliko sigurnosnih rješenja za svjetski poznatu Tor mrežu.

Malo manje povezano sa sigurnošću, ali usko vezano uz računalno odlučivanje je koncept kolektivne inteligencije. Kako praktična primjena u tom području može pomoći ključnim društvenim pitanjima objasnit će u svom predavanju profesorica Marija Slavkovik s norveškog Sveučilišta u Bergenu. Kao znanstvenica najviše se posvetila području umjetne inteligencije, a u predavanju će predstaviti trenutne izazove s kojima se susreću kada je potrebno napraviti agregaciju (judgment aggregation) izbornih glasova i na osnovu toga donositi odluke.

Uostalom, i profesor Delibašić spominje kako je ovo velik izazov za društvo pa traženje i korištenje najboljih modela glasovanja svakako pomaže u rješavanju transparentnosti samog procesa odlučivanja, što će konačno omogućiti ljudima da vide kako odluke koje donose danas, utječu na budućnost svih nas.

Izazovi koji se moraju aktivno rješavati

Sage

prof. Delibašić: “Mi želimo u regiji pokrenuti priču kako mi možemo postati inkubatori ideja i nosioci razvoja.”

Devet predavanja kroz dva dana radionice dotaknut će se i mnogih drugih tema koje se tiču računalnog odlučivanja, podatkovnih znanosti i tehnologije ulančanih blokova. Potreba za stručnjacima u tom području raste iz dana u dan. Bjelotimić također komentira kako je broj ljudi upućen u te sfere znanosti nedostatan, no ističe kako je potrebno biti pokretač promjena.

Potrebno je raditi na stvaranju kritične mase kako bismo mogli reći da je regija prepoznatljiva u tome – po broju istraživačkih radova ili tvrtki koje se bave navedenim temama. Poslije toga su nam najveći izazov skupovi podataka na kojima bi se moglo raditi, a tek na kraju, pitanje komercijalne primjene.

Kada su u pitanju skupovi podataka, profesoru Delibašiću je to pak najbitniji izazov koji se treba razriješiti, pogotovo uoči sve većih restrikcija, kako trenutnog GDPR-a, tako i mogućih drugih regulacija.

Najveći izazovi su isti kao svuda na svijetu, pristup podacima, zaštita osobnih podataka, a na kraju najviše i sama izrada proizvoda za korisnika koji možemo popraviti osobno korisničko iskustvo s kompanijom. Naš nedostatak je interdisciplinarna suradnja među različitim fakultetima i industrijom, stvaranje inovativnog okruženja koje je sposobno generirati poslovne ideje koje su potrebne svijetu.

Trebamo postati nosioci ideja i razvoja, a ne izvršitelji!

O podatkovnim znanostima se već mnogo govori i zna na našim prostorima, dok je računalno odlučivanje nepravedno zapostavljeno ako imamo na umu da ova znanstvena disciplina na Zapadu cvjeta i da se mnogo poslovanja razvilo upravo na toj ideji. Ipak, manji problem nama čini popularnost pojedine discipline koliko način kako se općenito struka odnosi prema razvoju i primjeni naučenog. Upravo se u tome krije i jedan izazov, navodi profesor Delibašić, koji se tiče situacije u regiji, a s kojim će se stručnjaci morati uhvatiti u koštac:

Regija se i dalje najviše bavi outsourcingom, tj. unajmljuju nas zapadne kolege kako bi za povoljnije pare razvijali njima proizvod. Mi želimo u regiji pokrenuti priču kako mi možemo postati inkubatori ideja i nosioci razvoja. Želim da svrhu našeg djelovanja pomjerimo s razine izvršitelja, na razinu proizvođača ideja.

Post Podatkovne znanosti i računalno odlučivanje u regiji: Od izvršitelja do inkubatora ideja. je prvi puta viđen na Netokracija.