Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te) - Android

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?

The post Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te) appeared first on Netokracija.

Javna tajna: Facebookov poslovni model je trošenje vašeg vremena

Pogledamo li poslovne modele nekih od najpopularnijih web servisa među širom javnošću, možemo vidjeti razloge zašto toliko ljudi putem istih tih servisa postavlja pitanje “kako Facebook i Google zarađuju pare”. Oba su servisa na prvi pogled, naime, besplatna. Stara uzrečica kaže da, ako nešto ne plaćate, VI ste proizvod.

Googleov i Facebookov poslovni model temelji se oglašavanju gdje im je u interesu od vas dobiti klik na oglas. Tu sličnosti ovih popularnih internetskih servisa prestaju, jer dok je Google alat koji želi da s njime dođete do rješenja, Facebook želi da na njemu gubite vrijeme.

U nedavnom blog postu o tome kako su redizajnirali Dropboxovu mobilnu aplikaciju, Ed Chao opisuje kako im je cilj bio da u Dropboxovu aplikaciju – kao alatu – korisnik uđe, postigne što želi i obavi što je trebao. Slična je situacija s Googleovom tražilicom, čiji je cilj da na nju dođete, postavite upit te dobijete potencijalna rješenja; među njima ciljane oglase koji će vam riješiti problem.

S druge strane, Facebook i Instagram nisu alati koji vam nude rješenje kamo otići, već društvene mreže koje žele da se na njima zadržite. Klikajte vi okolo, ali vratite se Facebookovom ili Instagramovom feedu i konzumirajte sadržaj. Mislite da Instagram bez razloga onemogućava jednostavno linkanje na sve osim plaćenih oglasa? Sjetite se reakcije na najavu da će Instagramovim feedom, kao što je slučaj kod Facebooka, upravljati algoritam. Facebookovi inženjeri, na kraju, ipak znaju što nam trebaju servirati kako bi se zadržali na tim društvenim mrežama.

Ne budite površni poput Facebookovih podataka

Facebookov Time on Facebook te Instagramov Activity zapravo su površni alati, koji daju prvenstveno podatak o tome koliko smo minuta u prosjeku potrošili na kojoj društvenoj mreži. Podaci istraživanja među američkim korisnicima govore da tamo na Facebooku u prosjeku troše X, a na Instagramu Y minuta dnevno.

Na Facebookovom su blogu objavili kako ovime žele potaknuti razgovore između roditelja i djece o tome kako i koliko koriste društvene mreže. Lijepo od njih, samo se pitam zašto se time bave doslovno godinama nakon što smo govorili o tome koliko nas opterećuje vrijeme koje “trošimo” na Facebooku? Je li to možda zato što Facebook stagnira po pitanju rasta toliko da su im dionice krajem srpnja pale 20 posto, a Zuckerberg povećanje aktivnosti korisnika vidi prvenstveno kroz spinoff, Messenger, koji sam po sebi ne prikazuje podatke o tome koliko na njemu vremena trošimo?

Nešto korisnija je mogućnost da namjestimo podsjetnik koji će nas upozoriti kada potrošimo više od, primjerice, 15 minuta na Instagramu ili Facebooku. Naravno, mi te obavijesti možemo ignorirati kao bilo koju drugu od stotinu notifikacija koje dobivamo na svom iPhoneu ili Androidu – i to ćemo vjerojatno učiniti. Jer baš moramo pročitati te komentare. Baš moramo vidjeti još nekoliko storyja od najdražeg nam influencera.

Ako se zaista radi o tome da, umjesto da, primjerice, pišete članak za koji vam je već prošao rok prije tjedan dana, škicnete pa se zadržite na Facebookovom feedu, blokirajte ne samo tu društvenu mrežu, već i 9GAG i sve portale (osim Netokracije, na njoj ćete naći korisne informacije, naravno).

Šalu na stranu, za Windows, Linux i Mac postoji niz alata koji vam mogu puno bolje od Facebookovih reći kako trošite svoje vrijeme, ali i pomoći vam da se usredotočite.

Najpoznatiji alat za analizu vremena provedenog na računalu vjerojatno je RescueTime u koji se kune osnivač WordPressa Matt Mullenweg. Nakon što ga instalirate, ovaj alat prati u kojim aplikacijama i na kojim web stranicama provodite svoje vrijeme i daje vam na kraju vrlo realnu i detaljnu sliku o tome što radite.

S druge strane, aplikacije poput Focusa za Mac i Freedom za Windows vam omogućavaju da blokirate pristup Facebooku ili bilo kojoj drugoj web stranici. I onda ih zamijenite, kao u mom slučaju citatima koji vas potiču da se usredotočite, koji su u mom slučaju citati o pisanju:

Ako pak mislite da je blokiranje previše ili – poput mene – blokirate web stranice pa onda isključite alat za blokiranje, rješenja bi vam mogao biti Crackbook dodatak za Chrome. Radi se o alatu koji stavlja delay tj. odgađa pristup web stranici poput Facebooka po kojemu je dobio ime. Vjerujte mi, odustat ćete od Facebooka ako ćete njegovo otvaranje morati čekati makar 15 sekundi.

U slučaju mobilnih pak platformi, odluka da se odmaknete od Instagrama i Facebooka mnogo je lakša: Izbrišite aplikacije.

Svi podaci, briga i alati za blokiranje ništa ne znače u svijetu u kojem je Facebook – koristan

Ne govorim o korisnosti društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama za community menadžere ili digitalne marketingaše kojima je posao baviti se njima. Dapače, sjećam se koliko su se mnogi kolege morali boriti da im IT službe u njihovim tvrtkama odblokiraju društvene mreže kad je to bio trend.

Iako je takva apsurdna pravila ubio dolazak pametnih telefona, uz koje su zaposlenici mogli “otići na fejs” za vrijeme radnog vremena ako baš žele, nešto se drugo dogodilo generaciji koja je poput moje – odrasla uz društvene mreže, kao i onima koji nisu znali svijet bez Facebooka ili Instagrama.

Društvene mreže postale su korisne, postale su alat.

Razlog zbog kojeg si Facebook u ovome trenutku može dopustiti izbacivanje alata za praćenje nije samo pritisak roditelja koji postoji već godina, već i činjenica da je njegov najbrže rastući dio – Messenger – koristan komunikacijski alat.

Klinci putem Messengera i Facebooka zajedno rade na zadaćama, a mi – surađujemo i s kolegama, klijentima, partnerima. S nekim od najbitnijih poslovnih kontakata ovih dana komuniciram primarno putem Messengera i sličnih aplikacija, a ne emaila ili poziva. Čak je i generaciji mojih roditelja Facebook postao ključan komunikacijski alat. Možda je to razlog zašto postoji dodatak za Chrome koji blokira feed, ali ne i Messenger. Poput Googleove tražilice ili Gmaila, Facebook je postao koristan.

Umjesto grižnje savjesti, budimo praktični

Kad smo bili klinci, roditelji su nam se brinuli koliko vremena “trošimo” na računalu kao da smo na njemu mogli samo igrati igrice (tako su se oni izražavali, molim lijepo gameri!), a ne i istraživati zanimljive teme, upoznavati ljude s drugog kraja svijeta na forumima, cijeli niz aktivnosti koji je na kraju bio – koristan.

Danas se mi opterećujemo time da na društvenim mrežama trošimo vrijeme, dok je generacijama koje su došle nakon nas društvena mreža poput Facebooka – alat. Postoji li niz loših posljedica pretjeranog korištenja društvenih mreža? Naravno, ali ništa nije bez opasnosti i tu moramo biti odgovorni.

U kontekstu “trošenja vremena”, nije nam nužno svaka sekunda na Facebooku beskorisna.

Facebookovi novi alati nam neće previše pomoći, već će samo povećati našu grižnju savjesti, zbog čega moramo biti objektivni o tome kako koristimo društvene mreže – i kada.

U konačnici, ping na Facebookovom Messengeru nas ništa manje ne dekoncentrira od našeg rada od pinga na Slacku ili, recimo, Teninog upita u uredu. Kao što ću se onda koncentrirati u uredu tako da upozorim kolege da neću moći im odgovoriti sljedeća 2 sata, staviti slušalice u uši ili se povući u drugu prostoriju, zašto isto ne bih učinio s društvenim mrežama. Dozirao ih?

Iz tog razloga pišem ovaj članak dok mi Fokus za Mac blokira društvene mreže, YouTube, portale i sve druge stranice osim desetak alata; među njima Netokraciju, Milanote za kreativne bilješke i Slack. Kako sam jutarnji tip, blokira mi ih od 8 do 12 kad se trudim odraditi sve svoje make zadatke, od pisanja članaka preko dokumentacije do kreativnih strategija.

Facebookovi novi alati svakako nam daju podatak o tome koliko ih koristimo, ali nam ne pomažu zaključiti da su korisni. Taj dio ostaje na nama, kao i odluka da se u određena vremena dana koncentriramo bez društvenih mreža kako bismo se njima kasnije mogli “zasladiti”.

The post Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te) appeared first on Netokracija.