Zaboravite državni booking portal, bavite se otvaranjem podataka i partnerstvom s booking platformama! - Android

Zašto su "državni booking portali", kakvog je HDZ najavio u predizbornom programu, a kakav planira razviti i Francuska, uzaludni - i koje su bolje alternative temeljene na otvorenim podacima i navikama korisnika - za Netokraciju otkrivaju stručnjaci iz Rentlija, EY-a, BlueRocka, Oriolyja i HrTurizma.

The post Zaboravite državni booking portal, bavite se otvaranjem podataka i partnerstvom s booking platformama! appeared first on Netokracija.

U sklopu jučer predstavljenog predizbornog programa HDZ-a našla se i najava uspostave “web booking portala privatnog smještaja s provizijom do 5 posto” koja je odmah naišla na predvidljive reakcije javnosti.

Na žalost, pandemija uzrokovana COVID-19 imala je dugoročne posljedice za turističke zemlje poput Hrvatske tako da već mjesecima vlada strah o propasti turističke sezone o čemu smo već razgovarali na hrvatskom turizmu i turističkim tehnologijama posvećenoj epizodi Netokracija Podcasta.

Rješenja su svakako potrebna, ali čini se da je rješenje jedne od najvećih stranaka inspirirano jednako lošim idejama iz ostatka Europske Unije. Francuska je još u svibnju najavila izradu državnog konkurenta Airbnbu i Bookingu koje je strah da je francuski turizam kroz strane posrednike “izgubio sponu” s turistima…

Glavni urednik portala HrTurizam Goran Rihelj za Netokraciju navodi zašto bi u teoriji ovakav portal mogao biti dobra ideja kad bi se radilo o privatnoj inicijativi, imajući na umu realnost ovisnosti hrvatskog turističkog sektora o jednom ili dva booking portala (Booking i Airbnb prvenstveno):

Cijeli turistički sektor je postao preovisan o jednoj booking platformi, a koja pri time uzima preveliku proviziju, kako hotelima tako i iznajmljivačima. Godinama se pitam zašto jedna destinacija u HR nije sama napravila destinacijski booking portal. Tehnologija je tu, dapače, u Hrvatskoj. Čak i Francuska razmišlja o istom. Globalni hotelski brendovi su već prije par godina počeli jačati svoje digitalne odjele i fokusiraju se na direktnu prodaju, kako bi smanjili ovisnost o booking portalima.

Dobro korisničko iskustvo najveća je vrijednost Bookinga i Airbnba

Iako se možda nekima čini da je pretraživanje i ponuda put do uspjeha, direktorica za CX, Digital i AI u EY Hrvatska, Ida Pandur, ističe da je dobro korisničko iskustvo stvorilo navike korisnika kojima je teško i skupo konkurirati:

Kao i u svakom projektu pa tako i u ovom, bitno je krenuti od korisnika i njihovih navika i posebno se osvrnuti na cijenu promjene navika. Najveći accommodation booking enginei godinama ulažu milijarde u akviziciju korisnika i rezultat je da korisnici imaju u prosjeku naviku otvoriti aplikaciju koju koriste globalno za booking, jer im je to obično najjednostavnije – unutra je povijest pretraga, povijest komentara i ocjena drugih korisnika, sustav predlaganja ovisno o preferenciji korisnika. I to je ono što ujedno nosi i najveći benefit za korisnike, vrijednost za booking portal, a ujedno je i najskuplja stvar za izgraditi.

Emanuel Tutek, partner u Blue Rock consultingu, navodi kako bilo kakav booking portal koji bi radio javni sektor ili primjerice HTZ nema smisla:

Prvo, pružatelji takvih usluga već postoje (Booking.com, Expedia, Airbnb) i uspješni su, drugo, neinovativni projekt javnog sektora bez resursa ne može biti konkurentan. Navedeni lideri pružaju odličnu uslugu korisnicima na globalnoj razini. To su pozicionirani brendovi i prvi izbori turista pri traženju smještaja. Kontinuirano ulažu milijarde dolara u marketing i R&D. Javni sektor ili HTZ nema milijarde dolara za R&D, za marketing, ni usporediva znanja i kompetencije, niti ljude i vrijeme za nepotrebnu borbu protiv Golijata.

Osnivač i direktor turističke SaaS aplikacije Rentlio Marko Mišulić također ističe važnost korisničkog iskustva, ali i zadržavanja potražnje na takvoj platformi:

Napraviti booking portal nije pretjerano teška stvar. Čak i popuniti taj portal ponudom smještaja ne predstavlja preveliki izazov. Ono što je teško je generirati i zadržati potražnju na booking portalu, odnosno dovesti potencijalnog gosta na svoj booking portal kako bi baš tamo napravio rezervaciju. Uz to, tom gostu treba ponuditi besprijekorno korisničko iskustvo iz tehnološke perspektive, snagu, garanciju i globalnu prepoznatljivost brenda itd.

“5 posto naknade – a tko će financirati oglašavanje tog portala?”

Pitanje je koje Ivan Ilijašić, direktor platforme za rezervaciju tura i izleta Orioly, postavlja na tragu komentara Telegramovog osnivača i urednika Mirana Pavića koji je komentirao:

Dakle, ako državni booking misli uspjeti, on bi se po vanjskim tržištima, na tražilicama, morao milijardama dolara boriti protiv najvećih svjetskih travel servisa, tako da, kad Klaus upiše “Veli Lošinj”, na njega ide preko poznate digitalne kvalitete državne uprave Republike Hrvatske, sa svim UX referencama (jedva čekam da Klausa dočeka prompt za token e-Građana)…Vlada je upravo kazala da je provizija niska, samo 5 posto – iz čega onda misli financirati tu sumanutu, milijardsku borbu za Google konverziju?

Rihelj ističe problem naplate navedene “niske” provizije i bi li se ona trebala uopće onda naplaćivati u slučaju ovakvog portala, s obzirom na to da se HTZ većim dijelom financira iz boravišne pristojbe i članarine:

Ako ima provizije, onda neka se prihod spusti na lokalnu sredinu, svakako je potrebno jasno definirati na što će se taj prihod namjenski trošiti. Svakako je potrebna i reforma sustava turističkih zajednica, a koji je trenutno neefikasan.

Mišulić ističe da globalni giganti ulažu kapital u oglašavanje s kojima Hrvatska ne može konkurirati ni kao država:

Dvije najveće svjetske online booking platforme su u 2018. godini samo na Google oglašavanje potrošile preko 10 milijardi dolara. Na koji način državni booking portal planira generirati potražnju kojom bi konkurirali globalnim platformama i to sve ponuditi za višestruko nižu cijenu usluge od tržišne teško mi je procijeniti.

Jesu li državni, županijski i gradski portali za rezervacije jedino čega se možete sjetiti?

Kako navodi Ilijašić, ideja stvaranja ovakvog projekta je na žalost jedna u nizu sličnih projekata koji se prodaju turističkim zajednicama i gradovima već godinama uz loše rezultate:

Naslušali smo se toliko promašenih instant mobilnih i web rješenja u našem turizmu koja se prodaju turističkim zajednicama ili gradovima, a onda neažurirani podaci i neplaniranje unište projekt. Ova ideja zvuči jednako tako ambiciozno, nerazrađeno i mislim da dosadašnje iskustvo govori kako od ovoga neće biti ništa.

Alternativa: Otvorena baza ponude smještaja za kanale prodaje i platforme

Kao puno bolje rješenje koje bi država mogla ponuditi, a da ima smisla za turističku industriju, Ilijašić navodi stvaranje aktivne baze ponuda smještaja:

Ti podaci bi se potom distribuirali prema kanalima prodaje. Onda tu država može pomoći iznajmljivačima tako da kvalitetnim podacima smanjuje logističke troškove iznajmljivačima, ali i navedenim OTA-jevima, što može rezultirati i nižim provizijama koje iznajmljivači plaćaju tim portalima. Takvih slučajeva ima recimo u Njemačkoj gdje jedna firma agregira podatke o smještaju kuća i vikendica, nastupa kao jedna firma pred Booking.com i predstavlja 20.000 smještajnih jedinica i onda svi navedeni iznajmljivači plaćaju manju proviziju.

Na žalost, hrvatske institucije već godinama imaju problema s pružanjem otvorenih podataka, na što nas je podsjetio i nedavni slučaj kad HZZO nije pružio otvorene podatke za popis poslodavaca koji su dobili potpore za očuvanje radnih mjesta u vrijeme krize uzrokovane pandemijom.

Rihelj dodaje kako je eVisitor sustav dobar način za praćenje kretanja tržišta kroz podatke, ali potvrđuje kako nije otvoren za druge tehnološke tvrtke koje bi tim podacima dale dodatnu vrijednost. Mišulić pak naglašava da su upravo otvoreni podaci čime bi se država trebala baviti:

Umjesto bavljenja ovakvim stvarima, država bi trebala raditi na otvaranju pristupa agregiranim turističkim podacima kako bi na taj način potaknula razvoj digitalnih alata koji bi zasigurno rezultirali i podizanjem konkurentnosti domaćeg turizma.

Zanimljivo je iako je Bloomberg objavio da Francuska radi svoj Airbnb što sam spomenuo na početku članka, zapravo se radi upravo o data platformi kako ističe Jean-Baptiste Lemoyne zadužen za turizam u francuskoj vladi:

Želimo iskoristiti podatke kroz DATATourisme kako bi svi dionici temeljem pristupa otvorenim podacima stvarali nova rješenja i i digitalne usluge

Da je bar netko u HDZ-u umjesto Bloomberga još malo pretraživao što Francuzi rade…

Ili će i dalje svi gledati samo sebe?

Rihelja ljuti ovakav pristup jednom ozbiljnom problemu hrvatskog gospodarstva, jer pokazuje širu neozbiljnost:

Još uvijek nema jedne nacionalne udruge iznajmljivača, koja okuplja značajni broj iznajmljivača, a očito je neće biti još dugo, što govori kako kod nas nema sinergije i gledanja šire slike. Svi gledaju samo sebe. Zato osobno podržavam i otvoren sam za raspravu za jednu takvu inicijativu, no opet svakako je potrebna stručna rasprava, a ne ovako pustiti informaciju bez ikakve rasprave i objašnjenja koja digne medijsku prašinu i negativnu tenziju među sektorom. Forma, a bez sadržaja, što je loše u svakom pogledu i u konačnici neozbiljno.

Tutek ističe najbolje svjetske prakse koje dodaju dodatnu vrijednost kroz inovativna i informativna digitalna rješenja, a pri tome bez ulaženja u “booking biznis”:

Primjer je New York koji kao puno veća destinacija s većim resursima nema svoj booking engine, nego pragmatično savezništvo s Bookingom čiji booking engine se koristi da bi posjetitelji nycgo.com pronašli i jednostavno bookirali smještaj. Umjesto razvijanja projekta koji nema šanse protiv divova, možemo kroz savezništvo s nekim od lidera pružiti bolju uslugu, veću vrijednost i to sve na profitabilnoj osnovi. Pojednostavljeno, ne treba izmišljati toplu vodu.

Čini se da će u najboljem slučaju ovakav projekt ostati samo predvidljivo predizborno obećanje, a u najgorem potrošiti novac građana koji bi se dugoročno puno pametnije mogao ulagati u otvaranje podataka koje bi privatni sektor mogao oplemeniti naprednim tehnologijama. Time bi hrvatski turizam još bolje konkurirao na globalnom tržištu na OTA platformama čak i ako nisu “hrvatske” – što bi u doba turizma pod utjecajem COVID-19 i trebao biti cilj za zemlju kojoj je turizam i preveliki dio BDP-a!

The post Zaboravite državni booking portal, bavite se otvaranjem podataka i partnerstvom s booking platformama! appeared first on Netokracija.