Američko-kineski tehnološki rat dvije godine kasnije. Kakvo je trenutno stanje i što nas čeka [Analiza] - Android

Za kojih mjesec dana navršit će se pune dvije godine otkako je američka administracija započela tehnološki rat s Kinom, kao sastavnim dijelom već otprije započetog trgovinskog rata protiv praktički pola svijeta. Ne zaboravimo da je tadašnji predsjednik Trump uveo carine na mnoge proizvode čak i Europskoj uniji, dakle zajednici zemalja koja mu je (barem na papiru) saveznik.

Negdje u svibnju 2019, svijetom je odjeknula vijest o uvođenju sankcija Huaweiju, pod izlikom tobožnjeg špijuniranja putem infrastrukture koju je izgradio. No, da budemo precizniji, ovo baš nije bio sami početak. Još godinu dana ranije, u svibnju 2018. godine, sankcije su uvedene kineskoj kompaniji ZTE, koja je također poznata po izgradnji telekomunikacijske infrastrukture, i tada se nalazila na četvrtom mjestu u svijetu, tj. iza prvoplasiranog Huaweija, drugog Ericssona i treće kompanije na listi – Nokia Networks.

Povezane teme:

ZTE prekida s poslovanjem. Pokopala ga američka zabrana izvoza

Trump operaterima zabranio kupovinu Huaweijeve opreme

SAD će sankcionirati kompanije koje su zaobilazile sankcije Huaweiju

ZTE je bio optužen za kršenje američkih sankcija Iranu, budući da je spomenutoj zemlji, koja se pod općim američkim sankcijama nalazi od 1979. godine (s kratkim prekidom između 2015. i 2018.) prodavao proizvode koji u određenoj mjeri uključuju američku tehnologiju, bilo u obliku komponenti ili intelektualnog vlasništva. Zbog prilično kompleksnog američkog sustava sankcija pojedinim zemljama i cijelom lancu dužnosnika koji o tome odlučuju, te iznimno kompliciranoj pravnoj proceduri, ZTE se na kraju izvukao. Nije zasjao punim sjajem kao prije, ali je ipak u mogućnosti koristiti komponente za proizvodnju mobilnih telefona bez američkog uplitanja. Ono bez čega je ostao je američko tržište, kako za mobitele, tako i za izgradnju infrastrukture.

Dakle, ovaj događaj iz svibnja 2018. godine i epizodu sa ZTE-om možemo smatrati početkom američko-kineskog tehnološkog rata, da bi prava paljba s američke strane započela godinu dana kasnije. U međuvremenu je na američkom tržištu zabranjena prodaja ZTE i Huawei smartfona, a potonji je bio optužen za – špijunažu. U svibnju 2019. godine Trumpova administracija stvara tzv. Entity list, dakle listu na koju je smjestila kompanije koje nemaju pravo koristiti američku tehnologiju niti surađivati s američkim kompanijama bez posebne dozvole ministarstva trgovine.

To je za Huawei značilo da uskoro neće moći koristiti američke procesore, ali ni softver, što je uskoro rezultiralo uklanjanjem Googleovih aplikacija s njihovih budućih smartfona. Ovo je za Huawei bio težak udarac, budući da su Google servisi na globalnom tržištu iznimno popularni i da većina Android korisnika bez njih jednostavno ne zna funkcionirati.

Povezane teme:

Švedska zabranila rad Huaweiju. Hoće li se Kinezi osvetiti i sa svog tržišta izbaciti Ericsson?

 Njemačka će dopustiti ugradnju Huaweijeve opreme u 5G mreže

Huawei odgovara Popmpeu: Nemate nijedan dokaz protiv nas

Ova vijest je u tehnološkom svijetu odjeknula prilično glasno, jer je Huawei bio na pragu da postane najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu. Ne treba biti genijalac za zaključiti da je ovoj kompaniji ciljano nanesena šteta, iako je izlika o špijuniranju zapravo smiješna. Još jednom treba ponoviti da Amerikanci za to špijuniranje nisu predočili doslovno nijedan dokaz, a zbog greške u koracima sa ZTE-om od godinu dana ranije, Trump je odlučio proglasiti „National Emergency“. U slobodnom prijevodu, ovo bi značilo neku vrstu izvanrednog stanja, koje predsjedniku daje za pravo da zaobiđe Kongres i izravno donese odluke koje smatra relevantnim za očuvanje nacionalne sigurnosti.

National Emergency se inače koristi u neposrednoj ratnoj opasnosti, kod elementarnih nepogoda i sl., no Trump je ovu instituciju iskoristio kako bi dodatno naštetio jednoj kineskoj kompaniji, u ovom slučaju Huaweiju, što su svi ozbiljni analitičari vidjeli kao zauzimanje pozicija u pregovorima s kineskom vladom o trgovini koji su već bili u tijeku. Ovdje valja podsjetiti kako tehnološki rat nije došao sam od sebe, već kao posljedica općeg trgovinskog rata kojeg je Trump započeo zbog rastućeg američkog deficita u trgovinskoj razmjeni s Kinom. Počelo je s aluminijem i poljoprivrednim proizvodima, da bi se tek kasnije prešlo na tehnologiju.

Povezane teme:

SAD najavio totalni tehnološki rat protiv Kine

SAD Huaaweiju želi onemogućiti nabavku procesora

Huawei u 2020. godini ostvario rast usprkos američkim sankcijama

Od tada Huaweiju vidljivo pada udio na globalnom tržištu smartfona, no zbog veličine domaćeg, dakle kineskog na kojem se ne koriste Google servisi, uspio se održati, a i osnovna djelatnost mu nije proizvodnja mobitela, već telekomunikacijske infrastrukture, pa su ukupni prihodi u međuvremenu čak i porasli. Dakle, dvije godine kasnije, s financijske strane gledano, Huaweiju veća šteta nije počinjena, što u neku ruku objašnjava slabu zainteresiranost kineskih vlasti da u pregovorima s Amerikancima pokuša pridobiti bolje uvjete za ovu inače privatnu kompaniju, koja čak nije ni izlistana na burzi.

U to doba Huawei je već imao preko 50 sklopljenih ugovora o gradnji 5G mreža u Europi pa je američka strana počela kod svojih europskih saveznika (da, istih onih kojima je uvela carine na aluminij i kojima uvodi sankcije zbog izgradnje Sjevernog toka 2) lobirati da Huaweiju zabrane izgradnju 5G mreža, opet pod izlikom da se radi o savezništvu koje ne smije biti dovedeno u pitanje zbog tobožnjeg kineskog špijuniranja.

Ipak, u ove dvije godine, od svih Europskih zemalja jedino tri su podlegle američkim pritiscima – V. Britanija, Švedska i Srbija. Za prvu ne treba previše objašnjavati, budući da se radi o neupitno vjernom i dugogodišnjem američkom savezniku u svim ratovima, trgovinskim i oružanim, koje vode od 1945. Ono što nas je zateklo je reakcija švedskog regulatora, no vjerujemo da i tu postoji objašnjenje, jer vjerojatno postoji određeni interes. S druge strane, švedski Ericsson je u Kini pobijedio na natječajima za izgradnju 5G mreža ključnih operatera, tako da bi u znak odmazde mogao postati laka meta, odnosno izgubiti najveće tržište na kojem posluje. Stvar je trenutno na švedskom sudu, što realno znači da su si Šveđani kupili malo vremena dok ne vide kako će se razvijati situacija s novom američkom administracijom. Što se Srbije tiče, tu je nepotrebno trošiti riječi, budući da se radi o poltronskoj zemlji koja se u suštini ne razlikuje od ostalih kvazi-državica nastalih raspadom Jugoslavije, uključujući i našu.

Ono što u cijeloj ovoj priči pomalo čudi je mlaka reakcija kineske strane. Možemo pretpostaviti da s obzirom na ekonomsku moć i stalni gospodarski rast, Kina si može priuštiti amortiziranje Trumpovog divljanja kako ne bi išla đonom i proizvela veću štetu. Naime, kinesko gospodarstvo je jako zahvaljujući upravo izvozu, i ako na brzinu uđe u veći sukob, njezina ekonomija bi mogla pretrpjeti kud i kamo veću štetu. Upravo zato Kina na američke provokacije odgovara polako i odmjereno, vodeći pritom računa o vlastitim interesima.

Uostalom, vidjeli smo da su čak i američki mediji već u nekoliko navrata donosili analize kako je Amerika već izgubila Trumpov trgovinski rat, a račun plaćaju američke kompanije i američki građani. U tehnološkom ratu s Kinom, najviše su stradale manje i srednje američke kompanije koje su izgubile posao, a deseci tisuća radnih mjesta jednostavno su ugašeni. S druge strane, u Kini se to nije dogodilo, dapače, ostvaren je rast, kako BDP-a, tako i zaposlenih. Istini za volju, taj rast je usporen zbog pandemije koronavirusa, ali Kina je jedna od rijetkih zemalja čija je ekonomija je u ovoj krizi uspjela ostati u pozitivi.

Povezane teme:

Američka administracija uvela sankcije i Xiaomiju

Trumpov zadnji pucanj u Huawei: zabrana isporuke procesora

Analiza: kako će Trumpov gubitak vlasti utjecati na odnose s Kinom i hoće li Biden ukinuti sankcije Huaweiju?

Nekoliko dana prije silaska Trumpa s vlasti, njegova administracija je uvela sankcije i Xiaomiju, koje se, istina, razlikuju od onih pod kojima je Huawei, ali su ipak sankcije. Naime, Xiaomi su proglasili „kompanijom kineske komunističke partije“ i američkim državljanima i kompanijama zabranili ulaganja u, ovog sada trećeg na listi proizvođača pametnih telefona. Dakle, u ovom slučaju čak nema ni priče o kršenju sankcijama Iranu kao u slučaju ZTE-a, špijuniranju kao kod Huaweija ili neke treće prljave rabote, već je kompaniju bilo dovoljno optužiti da služi – komunističkoj partiji.

No, vratimo se na kineske odgovore Amerikancima. U međuvremenu su na Aljasci ponovno počeli pregovori dviju strana o trgovini, koji su i dalje neizvjesni i mogu potrajati još nekoliko mjeseci. No, kako su i Kinezi učili od najboljih, počeli su ispaljivati pucnjeve upozorenja. Tako je kineska vlada nedavno uvela sankcije američkom proizvođaču električnih automobila Tesla. Sankcije su za sada takvog oblika da je svim zaposlenicima u kineskoj vojsci ili državnoj upravi zabranjena kupovina Tesla vozila, a kao razlog je navedeno da ovaj automobil ima mogućnosti špijuniranja i slanja podataka – u Washington. Zvuči jednako glupo kao američka optužba za Huaweijevo špijuniranje, no vidljivo je da su Kinezi Amerikance počeli tući njihovim oružjem.

Naravno, nikakav dokaz ni ovdje nije predočen, ali je tehnologija koju je razvila kompanija Elona Muska dovoljno kompleksna, da je dosita moguće špijunirati. Istina, i Huawei ima mogućnost ugradnje opreme za špijuniranje, ali u oba slučaja je problem taj što nijedna strana nema dokaz, već nastupa autoritativno. Svako propitkivanje odluke je zabranjeno, a istraživačko novinarstvo koje bi eventualno pronašlo dokaze ili demantiralo cijelu priču, odavno ne postoji. Čak štoviše, imamo samo propagandu mainstream medija u službi određenih interesnih skupina koje opet stoje iza izvršne vlasti. Ovdje se samo možemo prisjetiti kako se izblamirao inače ugledni američki časopis Bloomberg kad je objavio lažnu vijest da je Huaweijev backdoor pronađen u talijanskom Vodafoneu i da Foxconn u iPhone ugrađuje čip za špijuniranje, što su i Vodafone i Apple istog dan demantirali. Naravno, to Bloombergu nije smetalo da i sljedećih nekoliko tjedana iste članke boosta na Facebooku.

Povezane teme:

Bloomberg: SAD je izgubio trgovinski rat s Kinom, a račun plaćaju američki građani

Bideno administracija na kušnji. Hoće li u sprovesti u djelo Trumpove sulude namjere?

Da bi priča s Teslom bila još intrigantnija, ne treba zanemariti činjenicu da je ova kompanija upravo u Kini nedavno izgradila nove tvornice i upravo kinesko tržište ukalkulirala u rast za sljedećih nekoliko godina. Istina, zabrana prodaje Tesla vozila vojnim profesionalcima i državnim birokratima neće puno naštetiti Muskovoj kompaniji, ali je dovoljno jasan hitac upozorenja, što bi se moglo dogoditi ako američka strana nastavi s agresivnim ponašanjem.

Također, Kina kao najveća izvoznica rijetkih metala, najavila je smanjenje proizvodnje, što bi moglo dovesti do globalne nestašice, a postoje i najave zabrane izvoza u SAD. Ovo bi američkim kompanijama trenutno nanijelo veliku štetu jer bi im trebalo dosta vremena da se preorijentiraju na druge izvore, ali i Kina zna da nije jedina na ovom polju, pa zato postupa oprezno.

I sad, prošlo je već tri mjeseca otkako je Trump sišao s vlasti, a situacija pod novim predsjednikom se nije promijenila. Možda Bidenu treba malo više vremena, ali iluzorno je vjerovati da će tek tako ukinuti sankcije, baš kao što smo i prognozirali kad je stupio na vlast.

Isto tako moramo priznati da ne raspolažemo s dovoljno informacija što svaka od strana krije u rukavu, pogotovo dok su trgovinski pregovori u tijeku. Bilo kako bilo, dvije godine kasnije, u ukupnom poretku vode Kinezi, i u priličnoj su prednosti. Koliko dugo pojedine kompanije kao što su Huawei i Xiaomi mogu još izdržati, teško je predvidjeti, kao i poteze kineskih vlasti po pitanju američkih i europskih kompanija. Znamo da na tamošnjem tržištu praktički najveći dio zarade ostvaruju Apple i Microsoft, kao i mnoge druge manje poznate kompanije, tako da se ne može reći da Kinezi nemaju mogućnosti uzvratiti. Isto tako ne treba zanemariti činjenicu da kineski proizvođači sada zajedno drže oko 70% globalnog tržišta smartfona, tako da u slučaju ako Amerikanci nastave s agresivnim pristupom svom problemu s aluminijem i pšenicom, mogu izazvati požar daleko većih razmjera.

No, čemu sve to na kraju vodi? Samim izazivanjem tehnološkog rata od strane Amerikanaca, otvorila se Pandorina kutija iz koje su izašli svi zlodusi i samo je pitanje vremena kad će doći do potpune polarizacije, odnosno tehnološke podjele svijeta, osim ako se u glavama jednih i drugih ne probudi glas razuma. Iskreno, u to je teško vjerovati s obzirom da iza svake političke odluke stoji interes, odnosno kapital, a u ovom trenutku ne možemo znati koji lobi za rukav vuče Bidena.

Što na kraju reći? Globalizacija, čiji su protagonisti osamdesetih godina prošlog stoljeća bili Amerikanci, sada se polako vraća kući. Nakon otvaranja Kine za strane investicije, pohrlili su za jeftinom radnom snagom i ekstraprofitima, uložili stotine milijardi dolara, ali sad kad više ne pobiru vrhnje, nastupaju agresivno i u sukob uvlače ostatak svijeta. Daleko od toga da su Kinezi anđeli. I njima je u interesu još više ojačati i ekonomski zavladati što većim dijelom svijeta, ali očito igraju mudriju igru, zbog čega će Amerikanci na duge staze vjerojatno izvući deblji kraj. Ostaje jedino pitanje što će biti s nama u Europi, koji se nalazimo praktički na brisanom prostoru, a deklarativno savezništvo s Amerikom će trajati samo onoliko koliko traju njihovi interesi.