Smrt kompaktnih digitalnih fotoaparata - Android

Mobiteli i smartfoni ne samo da su potpuno promijenili mnoge industrijske grane, nego ih već neko vrijeme doslovno oblikuju. Jedna od onih koja se pod njihovom dominacijom najviše promijenila svakako je proizvodnja kamera i fotoaparata. Počeci Kad su se početkom milenija pojavili prvi smartfoni s kamerama, malo tko je mislio da će one u nekom […]

Mobiteli i smartfoni ne samo da su potpuno promijenili mnoge industrijske grane, nego ih već neko vrijeme doslovno oblikuju. Jedna od onih koja se pod njihovom dominacijom najviše promijenila svakako je proizvodnja kamera i fotoaparata.

Počeci

Kad su se početkom milenija pojavili prvi smartfoni s kamerama, malo tko je mislio da će one u nekom trenutku postati svakodnevna pojava. Ugrađivale su se samo u najskuplje uređaje, a njihova kvaliteta nije bila ni približno usporediva onoj na digitalnim fotoaparatima, koji su tada već bili dosegli prilično visok stupanj razvijenosti.

Kako je vrijeme prolazilo, smartfoni su dobivali sve bolje i bolje kamere, a njihov razvoj je zbog velike potražnje, kao i velike količine akumuliranih sredstava ostvarenih prodajom rastao po izuzetno velikoj stopi. Ohrabreni odličnim prodajnim rezultatima, proizvođači smartfona su počeli ulagati velike svote novca upravo u razvoj kamera, koje su vremenom postajale sve manje i moćnije.

S druge strane, proizvođači kamera i fotoaparata živjeli su u nekom drugom svijetu, jer realno, kamere na mobitelima još uvijek nisu predstavljale realnu opasnost po njihovo poslovanje. Na raspolaganju su s jedne strane imali profesionalnu klijentelu, koju imaju i danas, s fokusom na DSLR i video kamere, a s druge prilično široko tržište kompaktnih fotoaparata, dakle onih bez mogućnosti izmjene objektiva i s mnogim drugim ograničenjima.

Novi senzori i utrka u megapikselima

No, u međuvremenu se dogodilo to da su kamere na mobitelima dodatno napredovale. Ogromna ulaganja u istraživanje i razvoj rezultirala su osjetno bržim napretkom kamera na mobitelima, od onih u kompaktnim fotoaparatima. Prve veće korake napravila je Nokia u suradnji sa Zeissom, kao i Sony sa svojim sofisticiranim, senzorima. Utrci za što boljim na kamerama na smartfonima uskoro su pridružili i drugi proizvođači, pa se cijeli kotač počeo brže kretati naprijed.

U to vrijeme proizvodnja kompaktnih fotoaparata i dalje se drži, jer objektivno još uvijek nudi veće mogućnosti i bolje ukupne rezultate, no pojavom novih senzora i naprednih algoritama, mobiteli dobivaju nove prednosti nad fotićima, za kojima sada polako već pada interes. Dodatni udarac zadale su im i nove tehnologije fokusiranja, kao npr. laserska, Phase Detection, Dual Pixel i na kraju krajeva kombinacija nekih od ovih tehnologija, koju često nazivamo hibridnom.

Isto tako, mnogi proizvođači mobitela jedno su se vrijeme nadmetali u količini megapiksela, što je dugo bio skoro pa jedini kriterij kvalitete, da bi nedugo zatim ta utrka izgubila na smislu. Tako se počelo voditi računa o usavršavanju algoritama, odnosno softveru. Počeli su se dodavati razni efekti i trikovi, da bi se nedugo zatim počelo razmišljati, ali i raditi na tome da se povećaju otvori blende, jer se pojavila potreba za boljim fotografijama u lošijim svjetlosnim uvjetima, odnosno u sferi u kojoj su kompaktni fotoaparati do tada još uvijek imali što za ponuditi.

Otvor blende i poboljšanje noćnih fotografija

Povećanje otvora blende samo po sebi je osiguralo bolje startne pozicije za dobivanje boljih fotografija u ovakvim uvjetima, jer je osiguralo dotok veće količine svjetla na senzor. Tako su nakon završene utrke u megapikselima proizvođači počeli utrku u „f“ brojevima, Što veći „f“ broj, to je veći otvor blende. Uobičajeni otvor u to doba imao je vrijednost f=1/2.4 (skraćeno f/2.4) ili u najboljem slučaju f/2.2, da bi se probijanjem ispod psihološke granice od f/2.0 zaista počele pojavljivati realno bolje noćne fotografije, oštrije, s većim kontrastom i smanjenom dozom šuma.

Tako je danas uobičajeno da smartfoni gornjeg cjenovnog razreda imaju otvor blende f/1.8 ili f/1.7, pa čak i f/1.5, što svakako pomaže kod noćnog snimanja, no vidjet ćemo da ni ove brojke ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer uskoro dolazi još jedna važna promjena. Bolje noćne fotografije i video snimke učinjene mobitelima zadale su dodatni udarac kompaktnim fotoaparatima, jer je time njihova praktički jedina prednost, najblaže rečeno, postala relativna.

Prodaju i udio svake pojedine platforme u fotografiji najbolje oslikava sljedeći graf: (klikni za povećanje)

No ipak, u to doba kompaktni fotoaparati još uvijek se dobro prodaju, i to zahvaljujući naporima proizvođača da smanje cijenu, što im je u neku ruku i uspjelo. Za relativno mali iznos mogli ste kupiti relativno dobar kompaktni fotić, no kako je tijek događaja pokazao, vremenom se počelo nametati pitanje čemu uopće nositi fotoaparat kad imamo mobitel? Što će nam dva komada elektronike, kad možemo nositi samo jednog, koji je usto dovoljno dobar da u potpunosti zamijeni drugog.

U međuvremenu je količina proizvedenih i isporučenih kompaktnih fotoaparata dodatno pala, no tehnološki potkovaniji kupci su još uvijek imali više povjerenja u njih, i to iz dva razloga. Prvi se očitovao u prednosti prostora. Naime, u fotoaparat fizički stane više elektronike nego u mobitel, pa su tako fotići uglavnom još uvijek imali fizički veće senzore, što je još jedan u nizu faktora koji utječu na kvalitetu fotografije. Ovdje napomenimo da veličinu senzora ne smijemo zamijeniti za količinu megapiksela, jer su to dvije različite stavke.

Fizičko povećanje senzora

Drugi razlog bila je mogućnost zumiranja, odnosno optičkog povećanja, što kod mobitela nije postojalo. Digitalni zoom je samo simulirao povećanje, što bi u konačnici rezultiralo pikseliziranom fotografijom, odnosno mutnom i s vrlo malom količinom detalja.

E sad, nakon utrke u megapikselima i otvorima blende, na red je ove godine došla veličina senzora. Iako ni prije nisu svi bili iste veličine, razlike među njima bile su male. Naime, sama fizička veličina senzora je zapravo najvažniji faktor kod fotografije. Što je veći senzor, može primiti više raspoloživog svjetla, a time i osigurati bolju fotografiju.

Dimenzije senzora na kamerama smartfona su se kretale oko 1/2 inča, da bi dolaskom Huaweija P20 Pro bio učinjen svojevrstan kvantni skok. Osim što je po prvi puta predstavljena trostruka kamera, za koju smo se uvjerili da nije puki marketinški trik, ovaj je uređaj donio senzor veličine čak 1/1.7 inča. Dakle, senzor je realno dobio više svjetla, tako da oni „f“ brojevi o kojima smo govorili sada dobivaju drukčije značenje.

Naime, radi se o nečemu što se zove crop faktor, no da ne bismo ovu priču sada previše zakomplicirali tehničkim detaljima, recimo samo da isti otvor blende na fizički manjem senzoru ne vrijedi jednako kao na većem. Na primjer, f/1.5 je trenutno nominalno najveći otvor blende na tržištu, no on je realno manji od otvora f/1.8 na novom Huaweijevom senzoru. Dakle, kao što je broj megapiksela u jednom trenutku prestao biti sinonim za opću kvalitetu fotografije, tako je sada i nominalni otvor blende prestao biti presudan kad je u pitanju noćna fotografija.

Graf pada prodaje kompaktnih fotoaparata (klikni za uvećanje):

 

Ovo je sada omogućilo leteći start kad je u pitanju noćna ili općenito fotografija u lošijim svjetlosnim uvjetima, ali i ugradnja kamere koja je nudila i veće optičko povećanje. Tako je sada uobičajeno da bolji smartfoni imaju 2x optičko povećanje, a vidjeli smo da se sada upotrebom različitih fokalnih duljina bez problema postiže i 3x.

Nakon ovoga, kompaktni fotoaparati osim niže cijene više jednostavno nemaju što za ponuditi, a navika je u međuvremenu učinila svoje, jer ljudi na ljetovanje, zimovanje, posjet Pragu ili Sv. Ivanu Zelini više jednostavno ne žele nositi dva uređaja kad mogu jedan, tako da kupovina fotića pored ovakve kamere više jednostavno nema smisla.

No, tu nije kraj. Na mobitele u međuvremenu stižu novosti kao što je Super Slow Motion, tj. usporeno snimanje s 960 slika u sekundi, što je za kompaktne fotoaparate samo mokri san. Isto tako, sve veća postignuća na području bokeh efekta, odnosno zamućivanja pozadine, kamere smartfona je sada doslovno stavilo ispred kompaktnih fotoaparata, i realno ih približilo profesionalnim DSLR-ovima.

Umjetna inteligencija

Dolazak novih čipova, koji u sebi sadrže i tzv. neuralne procesore, omogućio je razvoj umjetne inteligencije (AI), pa tako kamere smartfona dobivaju mogućnosti koje kompaktni fotoaparati više ne mogu slijediti. Dobar primjer je opet Huaweijev neuralni procesor, koji je donio prepoznavanje širokog spektra motiva: od životinja, preko predmeta itd. do izuzetno brzog postavljanja parametara za različite scene. Najnoviji primjer napretka ove tehnologije je snimanje crno-bijelog videa s ljudima u prirodnim bojama u stvarnom vremenu, što smo upoznali na Huaweiju Mate 20 Pro, i to zahvaljujući najnovijoj generaciji procesora Kirin 980.

Trostruka kamera ovog modela donijela je ultra širokokutnu 16 mm leću, što je još jedan čavao u lijes kompaktnim fotićima. Ovo će pomoći kod snimanja u zatvorenim prostorima poput ureda, stanova, kafića, restorana i sl., pa će tako npr. za iznajmljivanje stana više nećete morati zvati profesionalnog fotografa. Naime, širokokutna kamera će obuhvatiti veću količinu prostora od obične, što će na prezentaciji izgledati daleko bolje. Ne treba zaboraviti ni novi Macro način koji snima s udaljenosti od samo 2,5 cm, za što čak i DSLR-ovima trebaju posebni macro objektivi.

I tako smo o ovom tekstu prošli zadnjih desetak godina koje su presudile kompaktnim fotoaparatima. Vidjeli smo da su ih načeli Nokia i Sony, koji su bili pioniri fotografije na mobitelima, da bi ukupnom napretku pridonijeli i mnogi drugi proizvođači. Posljednji čavao u lijes kompaktnim fotoaparatima upravo sada zabija Huawei, nakon čega će se ta industrijska grana morati transformirati, što je na neki način već i počelo.

Naravno, profesionalci i poneki entuzijasti će i dalje koristiti DSLR kamere, što znači da će kompaktni fotoaparati uskoro potpuno nestati, odnosno neće ih biti u obliku u kojem smo ih do sada poznavali, jer su njihovu ulogu već sada preuzeli smartfoni. Na tržištu su neki vrijeme već dostupne „mirrorless“ kamere, koje su kompaktnije od DSLR-ova, no s obzirom da i oni koriste izmjenjive objektive, nikad neće biti toliko kompaktni kao mobiteli.