Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake Autori otkrivaju! - Android

Get it on Google Play

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake Autori otkrivaju! - Android

«««««
»»»»»

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

The post Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju! appeared first on Netokracija.

Potres koji je pogodio Zagreb prošloga mjeseca ozbiljno je oštetio velik broj zgrada, raselio obitelji i uzrokovao izuzetnu štetu koja, kombinirana s pandemijom koronavirusa, izgleda kao nekoliko spojenih kataklizmi. Ipak, ono što je građanima Zagreba pomoglo (i još pomaže) jest iOS i Android aplikacija LastQuake, koja je u vrijeme potresa bila jedna od aplikacija s najviše preuzimanja iz Hrvatske, a i danas ju mnogi prate kako bi se informirali o podrhtavanjima i potresima.

No, ono što je manje poznato jest činjenica da su serveri aplikacije imali problema upravo zbog ogromnog prometa iz Hrvatske, a nedugo poslije toga problem su postali i pojedinci koji su bez ikakvog razloga u komentarima aplikacije za potrese iznosili neke prilično neugodne stavove. Kako bih istražio kako sama organizacija EMSC, koja stoji iza aplikacije, gleda na potrese u Zagrebu i digitalni promet koji od Zagrepčana dolazi, razgovarao sam s Rémyjem Bossuom, glavnim tajnikom Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). Ako ste samo skinuli aplikaciju, a ne znate tko je za njezin razvoj odgovoran, Rémy pojašnjava:

EMSC je neprofitna udruga koja okuplja seizmološke opservatorije u regiji (Hrvatski seizmološki institut je naš član). Nudimo brze informacije o potresima skupljajući podatke iz oko 100 mreža za praćenje diljem svijeta, ali ne upravljamo niti jednom seizmičkom stanicom. Ne natječemo se s podacima nacionalnih instituta, već okupljamo podatke izvan zahvaćenih zemalja, jer u vrijeme potresa nacionalni instituti uvijek su zaokupljeni informiranjem svoje javnosti.

Rémy dodaje kako bi ovom prilikom zahvalio seizmološkom timu u Zagrebu jer je njihov uspjeh izuzetan, posebice u jeku pandemije

Najbrži način za prikupljanje informacija o potresu

Što se tiče aplikacije LastQuake, Rémy mi kaže kako ona postoji kako bi se brzo informirala javnost o potresima, a ako ste koristili aplikaciju, i sami znate da putem nje možete potvrditi da ste osjetili podrhtavanje. Ovo je vrlo bitno jer je to ujedno i najbrži način za prikupljanje informacija o potresu za širu javnost. Rémy kaže kako im danas treba otprilike 12 do 15 sekundi da detektiraju potrese uz aplikaciju, što je prilično impresivno, ako mogu dodati.

EMSC
Daleko najveći broj korisnika prijavio je potrese u smartphone aplikaciji.

115 tisuća preuzimanja u samo nekoliko dana

Tijekom vrhunca potresa u Zagrebu mnogi su vrlo brzo pohrlili na trgovine aplikacijama u potrazi za onima koji im mogu pomoći pratiti situaciju. Upravo je tako LastQuake bila jedna od aplikacija s najvećim brojem preuzimanja, a Rémy kaže kako je razumljivo da ljudi ne preuzimaju ovakve aplikacije u vrijeme kada nema potresa, a pogotovo ne u regijama koje nisu previše seizmički aktivne. Ipak, kada jednom dođe potres, dođe i ogroman broj korisnika. Remy kaže kako danas za to u Hrvatskoj imaju oko 115 tisuća korisnika, a jedina država koja ima sličan broj u regiji je Albanija koju je nekoliko potresa pogodilo prošle godine.

Prekrcani prijavama

Povećan broj novih korisnika sigurno je utjecao na sustav, ali Rémy kaže da se problemi nisu dogodili zbog mnogo preuzimanja, već previše prijava:

Broj preuzimanja nije problem, već je problem bio u izuzetno velikom broju korisnika koji su istovremeno pokušali “prijaviti” potres. Ovo je prouzročilo velik stres za naše IT sustave i uzrokovalo kašnjenja i probleme u stabilnosti aplikacije.

U praksi to izgleda ovako: velik broj korisnika otvorit će aplikaciju samo na nekoliko sekundi nakon što osjete potres te odmah i opisati svoj osjećaj potresa putem grafika na aplikaciji i stranicama. Za primjer koliko to može eskalirati, Rémy objašnjava da je za jedno relativno slabo podrhtavanje od 2.8 stupnjeva prikupljeno više od 1500 prijava u vrlo kratkome vremenu.

Informacije koje seizmolozima zlata vrijede

Informacije koje daju korisnici kojima se doslovno trese tlo pod nogama na ovaj način pomažu znanstvenicima u njihovom radu. Rémy kaže kako je za seizmologe ovakvo prikupljanje informacija korisno jer je vrlo teško predvidjeti štetu koju potresi uzrokuju koristeći samo njihovu snagu i lokaciju:

Ove prijave koje uključuju razinu potresa i nivo štete koriste kako bi pružile više detalja u razinu štete koju je potres prouzročio, a kada akumuliramo ove podatke možemo iz njih dobiti informacije koji nam pomažu u predviđanju potresa u nekoj regiji.

Dodaje i kako postoji drugi aspekt ovih prijava – onaj sociološki. Naime, izravna interakcija očevidaca s aplikacijom pomaže stručnjacima shvatiti gdje i kako je potrebno pomoći, a građane educira o potresima kako bi kasnije bili za njih bolje pripremljeni. Informacije koje se nalaze u aplikaciji također pomažu kako biste bolje razumjeli pojmove o kojima se ovih tjedana govorilo, poput razlike između potresa i podrhtavanja.

EMSC
Broj korisnika aplikacije skočio je na više od 100 tisuća u manje od dva dana.

Gdje ima komentara, ima i konflikta

Ipak, iako je vrlo dobra ideja dati ljudima ne samo da grafikama pokažu kako se osjećaju, već i napišu par rečenica, mogli smo biti sigurni da će se u našoj regiji to izvrnuti na nešto posve drugo. Naime, aplikacija je, ni kriva ni dužna, postala mjesto prepucavanja na nacionalnoj osnovi između korisnika iz Hrvatske i Albanije. Vjerojatno zbunjeni znanstvenici pokušali su shvatiti što da rade s komentarima, pa su i na Twitteru upitali korisnike trebaju li se komentari možda posve isključiti.

Rémy mi kaže kako ovo nije prvi puta da vide ovakvo ponašanje, a korisnici cijene mogućnost pokazivanja kako se osjećaju u nekoliko rečenica. Ove funkcionalnosti ne koristimo operativno, ali su tu jer ih korisnici cijene, Rémy pojašnjava:

Čini se kako ovi komentari mogu pomoći ljudima da prebrode traumu potresa. Neki će se šaliti, a drugi neće cijeniti šale. U Hrvatskoj se nismo previše iznenadili jer smo slične stvari vidjeli u Albaniji. Ono što se nama čini je da u područjima u kojima postoji velika gustoća naseljenosti te mnogo kasnijih podrhtavanja neki korisnici ostavljaju desetke komentara i sustav evoluira prema svojevrsnoj društvenoj platformi. Ovo se događa samo na mjestima velike gustoće stanovništva i velikog broja podrhtavanja, što u Zagrebu nije slučaj.

Budite savjesni korisnici i pomozite EMSC timu

LastQuake već broji više od 30 tisuća komentara na sustavu koji su objavljeni nakon potresa u Zagrebu. No, ako su neumjesni i uvredljivi komentari problem, korisnici će ih morati detektirati i prijavljivati sami jer Rémy i tim nisu baš najbolji s našim jezikom, šali se. Nije im cilj, uostalom, brisati sve komentare koji nisu direktno povezani s potresom, ali postoji mnogo kulturoloških aspekata komentiranja i analiziranja toga što je prikladno, stoga je za sada sve u nekakvo “sivoj zoni”. Rémy svakako poziva sve one koji primijete uvredljive komentare na aplikaciji da ih informiraju te će isti biti obrisani što je moguće prije.