Nesvakidašnji projekt interne edukacije Raiffeisen banke donio je priliku zaposlenicima da razvijaju projekte po uzoru na startup svijet - kako se sve to izvelo u 2020. godini i kakva su iskustva polaznika - otkrili smo.
The post Što su netom diplomirana inženjerka i iskusni menadžer mogli naučiti o poduzetničkom razmišljanju u – banci? appeared first on Netokracija.
Živimo u vremenima kad su velike tvrtke često suočene s naglim i brzim promjenama u poslovnom okruženju, kao i s brojnim manjim izazivačima koji se puno lakše prilagođavaju novonastalim okolnostima, otimajući malo po malo tržišni udio divovima koji ne stignu pravovremeno reagirati.
Stoga ne čudi što su brojne kompanije posegnule za različitim načinima rješavanja ovog problema.
Recimo, u Raiffeisenbank Hrvatska odlučili su se za zanimljiv projekt interne edukacije u sklopu kojeg nastoje zaposlenice i zaposlenike potaknuti na kreativno i lateralno razmišljanje kakvo često odlikuje kvalitetne startup tvrtke. Ideja je bila prikupiti ideje od svih polaznica i polaznika pa među njima odabrati četiri najbolje koje će tijekom trajanja projekta razrađivati u ukupno četiri tima.
Kroz IT akademiju, kako je projekt nazvan, dosad je prošlo ukupno 30 zaposlenica i zaposlenika RBA. Program je međufunkcionalan, s naglaskom na kombinaciju IT-ja i biznisa, a u njega su uključeni i mentori, brojni interni i vanjski predavači te velik dio menadžmenta (uključujući i upravu RBA).
Kako bi dobili dojam kako funkcionira IT akademija Raiffeisen banke razgovarali smo s dvoje polaznika ovogodišnje generacije – kolegicom koja je tek prošle godine s fakulteta došla u RBA i menadžerom s višegodišnjim iskustvom.
Ova je godina bila izazovna za sve nas pa tako i za ljude zadužene za interne edukacije u RBA. Poseban izazov predstavljale su epidemiološke mjere uvedene kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa. U RBA nisu odustali od edukacija već su ih uglavnom prebacili u online format. Bilo je to za sve njih novo iskustvo iz kojeg su puno naučili.
Fokus su bile teme koje su im i inače važne – vještine vođenja, mentorstva, coachinga, programi usmjereni na razvoj inovativnosti, kreativnosti i internog poduzetništva – uz kontinuirane profesionalne edukacije. Rezultat su, između ostalog, vrlo kvalitetni projektni prijedlozi, još veća povezanost zaposlenika, otvorenost, kreativnost, bolji timski rad te upornost pri suočavanju s preprekama pri implementaciji svojih ideja.
Dodatno je naglasak stavljen i na edukacije upravljanja stresom, a zaposlenicima je omogućena i stručna psihološka podrška. Uz to su potaknuli niz internih razvojnih aktivnosti i dodatnih kanala za internu komunikaciju, predlaganje unapređenja i razmjenu ideja s kolegama kako bi što više povezali i osnažili zaposlenike.
Tanja Židić radi kao Data and Analytics Engineer u IT-ju, odjel DWH. U RBA se zaposlila odmah nakon fakulteta te već tamo radi godinu i četiri mjeseca. Trenutno je članica tima koji radi na data transformaciji i novoj podatkovnoj arhitekturi. Na uključivanje u IT akademiju potaklo ju je uzbuđenje oko prošlogodišnje generacije, prisjeća se:
Prethodna generacija pripremala se za svoj završni pitch na našem katu. Svi su bili jako uzbuđeni, euforični, u nekom drugom filmu.
Svidjela mi se ta dinamičnost. Odmah me interesiralo što se to događa i kako se zapravo uključiti u takvo nešto. Nije prošlo dugo prije no što me direktor nominirao za iduću generaciju IT akademije, tako da sam bila sretna što ću iz prve ruke doživjeti ono što sam tada doživjela samo kao vanjski promatrač.
Kako sam tek bila došla u banku, bilo mi je jako drago da ću kroz ovako nešto moći još brže i bolje upoznati cijelu organizaciju, procese i, najvažnije, moje kolege.
Tijekom edukacije su razvijali vlastite projektne ideje u sklopu četiri tima. Kao jedinstven aspekt ovog oblika edukacije Tanja je izdvojila interaktivnost jer nisu bili tek pasivni slušatelji već su izravno sudjelovali u predavanjima, razgovorima, radionicama…
Na akademiji se u jako kratkom roku trebalo prezentirati ideje, razraditi problem te ponuditi konkretno rješenje, kao i istražiti tržište kako bi se uvjerili imaju li korisnici taj problem i hoće njihov proizvod pomoći u njegovom rješavanju.
To smo sve morali odraditi u malo manje od 48 sati, što je bilo jako kreativno, dinamično i izazovno. Imali smo priliku vidjeti kako to u praksi izgleda, koliko je toga potrebno kako bi se došlo od čiste ideje do finalnog proizvoda koji će na kraju naći svoje mjesto na tržištu. Puno su nam oko razvoja projektne ideje pomogli mentori – savjetima, prijedlozima i iskustvima.
Dosad je ovaj nesvakidašnji način interne edukacije, rekli su nam u RBA, pridonio razvoju kompetencija inovativnosti i kreativnosti neophodnih u modernom poslovnom okruženju, povezivanju perspektiva IT-ja i biznisa te ojačavanju internog poduzetništva uz kontinuirani fokus na pogodnosti za klijenta. Pomogao je također boljem razumijevanju i sporazumijevanju IT inženjera i poslovnih segmenata banke.
Potvrđuje to i Tanja. Edukacija joj je donijela potpuno novo i dosad nedoživljeno iskustvo, ističe, pogotovo iz aspekta što je imala priliku upoznati i kolege iz vlastitog, ali i drugih odjela.
Bilo mi je jako zanimljivo surađivati s kolegama iz Businessa, koji su nam donijeli neki novi pogled na stvari. Mislim da nam je to jako bilo korisno, da su se naša dva svijeta spojila i razmijenila ideje i znanja.
Tanja je zahvalna što se našla baš u svom timu jer su funkcionirali odlično kao kombinacija IT i Businessa, objašnjava:
Tema nam je svima bila zanimljiva pa smo svaki slobodan trenutak radili na IT akademiji. Svi smo bili jako predani projektu i dali smo 110 posto od sebe.
Trud se naposlijetku isplatio jer je njen tim osvojio prvo mjesto. Ali, Tanja kaže kako su i ostali timovi imali jako zanimljive i vrlo primjenjive ideje, koje su rezultirale konkretnim i dobro razrađenim projektima pa vjeruje da će i njihova iskustva motivirati i novu generaciju polaznika.
No, nije glavna vrijednost edukacije samo u rezultatima, već i u procesu učenja odnosno timskog rada. Tanja je tako, iako je tek nedavno stigla u RBA, sa svojim timom i u pandemiji imala priliku proživjeti živopisne, zanimljive i lijepe trenutke koje će dugo pamtiti, dodaje:
Zapravo sam uživala jer sam bila tek nedavno završila fakultet pa sam jedva dočekala opet biti u klupi, slušati zanimljiva predavanja, zapisivati, pitati…
Najzahtjevnije je bilo to što sam morala izaći iz zone komfora, stati ispred puno nepoznatih ljudi i prezentirati svoju ideju. Ali uz malo hrabrosti, dobrih savjeta mentora iz Startup Drilla, kao i podrške ostalih kolega i to je uspješno savladano.
Svaki susret i edukacija općenito su bili zabavni, pogotovo kada su se mogli vidjeti uživo. Ali, bilo je smiješnih trenutaka i dok su koristili alate za edukaciju online.
Pred sam kraj edukacije, kada smo trebali iznijeti sales pitch totalno bespotrebnih i čudnih predmeta, stvarno sam se nasmijala jer su kolege bile jako maštovite u svojim prezentacijama i zapravo nas zaintrigirali na kupnju proizvoda.
Drugo iskustvo s Raiffeisen IT akademije stiže nam od jednog veterana pak, Marin Sabo već je 15 godina u Raiffeisen Grupi.
Počeo sam u Raiffeisen banci kao product menadžer, zatim sam prešao u Raiffeisen Invest gdje sam radio kao menadžer unapređenja prodaje da bi se prije četiri godine vratio u RBA na poziciju glavnog segment menadžera.
Trenutni posao mu podrazumijeva definiranje CVP-a, odnosno propozicije vrijednosti za klijente masovnog segmenta, taktike njihove akvizicije te onboarding i retention proces za sve klijente između ostalog.
Na sudjelovanje u IT akademiji se odlučio nakon što je pročitao članak o njenom prvom izdanju u internom glasilu RBA.
Akademiju sam doživio kao nov i inovativan projekt, ali – poučen ranijim iskustvima – nisam očekivao puno jer se nisam htio razočarati. No, iako sam tijekom svog profesionalnog puta prošao mnoge edukacije i radionice, mogu reći kako mi niti jedna nije pružila ovakvo pozitivno iskustvo.
Njemu je najzahtjevniji dio edukacije bila priprema kratkog pitcha u kratkom periodu.
Imaš na raspolaganju nekoliko minuta, moraš biti jasan i jezgrovit, a opet kreativan i sadržajan kako bi netko prihvatio tu tvoju ideju.
S druge strane, prilično zabavni su bili dijelovi IT akademije posvećeni istraživanju tržišta i korisnika, koje su provodili s potpunim strancima koje bi sreli na ulici.
Kad bolje razmislim, najbolje ideje u svom profesionalnom životu sam dobivao iz direktne komunikacije s klijentima pa vjerujem da je to ispravan način kako napraviti i njegovati proizvod za klijente.
Kod kreiranja proizvoda ljudi znaju griješiti jer misle da znaju što klijenti žele a zapravo su to njihove osobne želje pa u konačnici proizvod nije uspješan. Pitati klijenta što želi ili kako je zadovoljan s nečim je pravi, iako ne i jedini, recept za uspješan proizvod/uslugu.
Kao prednosti ovakve edukacije ističe kreativnost i nesigurnost.
Počneš s jednom tezom/idejom, a onda se tijekom istraživanja i rada na njoj ona može pretvoriti u nešto drugo, na temelju čega ćeš kreirati određeni proizvod ili uslugu koja će imati svoj životni put. Može postati najbolja ideja, a može i nestati. Odlično je što se ideje razrađuju do kraja i prezentiraju upravi pa se nadam da će neke od njih i zaživjeti.
Tijekom edukacije Marin je dva puta predstavljao svoju ideju, ali druge su bile ocijenjene kao bolje. Prvi put je izašao s pitchem kada je svatko od 16 polaznika morao predstaviti po jednu ideju, a samo osam ideja je odabrano za daljnji razvoj. Marin se potom priključio kolegi čija je ideja prošla pa su njih dvojica nastavili razrađivati tu ideju i ponovno ju predstavljali kako bi od tih osam bile odabrane završne četiri.
Bilo je puno dobrih ideja koje nisu prošle. To što neke ideje nisu prihvaćene ne znači kako nisu bile dobre već znači da su druge ili bile bolje ili su bile bolje prezentirane.
Recimo, moja prva ideja je bila aplikacija za naručivanje u poslovnicama što bi smanjilo gužve i nezadovoljstvo klijenata, a druga je dobrotvornog karaktera.
Banka bi financijskim donacijama raznim dobrotvornim udrugama činila dobro djelo, ali ujedno i pružala primjer klijentima te im kroz mobilnu aplikaciju mojaRBA omogućila uplaćivanje u iste svrhe na razne načine (trajni nalog, uplatom ostatka od prethodnog dogovorenog ukupnog iznosa i slično).
Kolegicama i kolegama koji razmišljaju hoće li se uključiti u IT akademiju poručio je kako se ne trebaju predugo dvojiti, a Tanja potvrđuje:
Nemojte propustiti jedinstveno iskustvo razmjene ideja, znanja i razmišljanja. Imat ćete priliku čuti jako zanimljiva predavanja, razvijati svoje projekte od ideje do proizvoda i obogatiti svoju karijeru.
The post Što su netom diplomirana inženjerka i iskusni menadžer mogli naučiti o poduzetničkom razmišljanju u – banci? appeared first on Netokracija.
18/12/2020 08:39 AM
2014 © Hrvatske aplikacije i vesti