Odnose s ljudima usavršavala je kao instruktorica plesa, analitičke sposobnosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a uzornu radnu etiku usvojila je još kao pripravnica u mStartu - Želimira Kraševac danas je direktorica od koje imamo priliku učiti.
The post Od juniorke do direktorice u 5 godina: Kako napredovati kao tech konzultant? appeared first on Netokracija.
Upravo sam sa Želimirom, ususret ovogodišnjoj Digitalnoj karijeri i njenom gostovanju na osječkom meetupu 23.10., imala priliku i razgovarati o konzultantskom poslu. Početak nije lak nikome, ali zato učimo od drugih, a priliku učiti od Želimire imate kroz ovaj intervju, ali i nadolazeći Q&A Digitalne karijere na kojem ćete ju moći pitati sve što vas zanima ili buni o enterprise svijetu.
Želimira Kraševac direktorica je Službe podrške Oracle Retail sustavima u mStartu, u kojem je kroz zadnjih pet godina prošla sve pozicije, počevši od one pripravničke. Želimirin profesionalni razvoj kao konzultantice započeo je neposredno nakon fakulteta, no to je nije spriječilo da se odvaži ući u nepoznato područje koje se konstantno mijenja. Dapače, rekla bih kako je upravo spremnost za učenje iz novih situacija i zaslužna za njezino napredovanje na tako važnu poziciju u svega pet godina.
Međutim, i s diplomom u ruci, mnogima se teško odvažiti i odabrati prvi korak u karijeri. Imati sreće i prilike raditi u struci je odlično, no ne želi svatko od nas ići onim “uobičajenim” putem. Nakon završenog diplomskog studija računarstva i matematike na PMF-u, ni Želimira nije znala kuda usmjeriti karijeru, ali je imala okvirnu viziju što želi raditi, a što ne. Upravo ju je to dovelo u mStart:
Vidjela sam se u računarstvu, ali ne skroz u programiranju – više kombiniranom poslu s korisnicima, programiranjem i tehnologijom – da to bude komplet različitih aktivnosti. Tako me privukao i mStartov oglas za Oracle retail konzultanta upravo zbog toga što su se tražila tehnička znanja, ali i komunikacijske vještine, uz koje su navedeni različiti projekti i poslovna putovanja. Sve su to bile dinamične stvari u kojima sam se mogla vidjeti.
Ipak, kao mnogima mladima i Želimiri je tada Oracle bio prava nepoznanica, znala je da postoji Oracle baza, ali ništa više od toga.
U tom trenutku nisam imala uvid u to što konzultanti zapravo rade, kakve vrste zadataka taj posao uključuje, niti koliko se cijene na tržištu. U principu, kada sam prvi puta došla na razgovor za posao u mStart, direktorica HR odjela i direktor Oracle službe pobliže su mi objasnili što znači biti poslovni konzultant i sa dozom straha su upozoravali: ali tu ćeš stalno morati učiti nešto novo i nikad nećeš dovoljno znati. S druge strane, ja sam u sebi mislila: da, ali to je baš ono što ja želim!
Dok nije počela raditi ni Želimira nije bila posve sigurna hoće li taj posao biti za nju, no kad su prošli par intervjua, sve joj se više činilo kako bi se stvarno mogla vidjeti u toj ulozi. Uvijek postoji rizik da si nešto zamislio drugačije nego je to zapravo u praksi, objašnjava, no upravo kroz posao postaneš siguran je li to-to. U razgovoru sa Želimirom tako sam imala priliku saznati dijeliće tog konzultantskog posla, ne bi li i nekim budućim konzultantima bilo lakše napraviti prvi korak.
Želimira se u mStartu zaposlila kao pripravnica upravo kada je započinjao projekt s Konzumom u Bosni i Hercegovini, a na koji se mogla uključiti od početka, s drugim kolegama:
Sve je počelo tako što je od nas petero pripravnika svatko dobio svog mentora. Ja sam se tad trudila izvući maksimum iz osobe koja mi je dodijeljena. Mentori su se i izmjenjivali pa je svaki junior od tih pet mentora mogao dobiti novu perspektivu – ipak je to pet različitih osoba, iz različitih područja od kojih svatko ima svoj pristup i svoj način rada. Trudila sam se maksimalno ih slušati, sve zapisivati i dati sve od sebe, i kad nešto nije jasno pitati, kako bih od njih uspjela dobiti što više.
Uz mentorstvo, uče se i specifična tehnička znanja koja su potrebna za daljnji rad. Kako je i Želimira bila svjesna, upravo je kroz pripravništvo najvažnije iskoristiti dobivenu priliku za usvajanje tih znanja. Ipak, najveći dio napretka kreće kroz praktičan dio, a to je projektni posao koji počinje sa statusom juniora.
Kroz formalne edukacije može se steći teoretsko znanje, ali projekti su ono gdje se to znanje može primijeniti. I kroz to iskustvo se zapravo i napreduje na poziciju specijalista.
Za razliku od juniora, opis posla specijaliste ne uključuje samo operativne zadatke već se na projektima uključujete i u takozvane – prave izazove pronalaska novih rješenja, objašnjava Želimira.
Kao junior, konzultant zapravo ne savjetuje, on je tu samo da shvati koji su problemi korisnika kako bi te probleme znao prenijeti na nekoga tko može iz toga izvući rješenje. Ipak, za to je također potrebna određena razina razumijevanja cijelog procesa kako bi mogao uopće razumjeti što korisnik želi reći i što ga muči.
Tako se i Želimira prisjeća svog prvog, ali i najdužeg projekta u BiH koji je dovršen upravo početkom ove godine, a čime su svojim klijentima osigurali status prve kompanije u Europi koja koristi najnoviju verziju Oracle Retail sustava.
Bili smo uključeni u cijeli proces, od početne faze implementacije poslovnih matičnih podataka, kompliciranijih procesa, sve do predviđanja i optimizacija. To je jedan projekt u kojem sam bila uključena od početka pa sve do dan danas – tako da je on na mene definitivno ostavio najveći utjecaj u dosadašnjoj karijeri.
Nadogradnja za taj projekt je dovršena, ali podrška zapravo nikada ne prestaje:
Projekti koje mi radimo su projekti implementacije ERP-a koji traju relativno dugo i zapravo nikada ne završavaju. Projekte koje smo počeli raditi tada kao pripravnici, zapravo i dan danas traju i prolaze kroz različite faze.
ERP ili enterprise resource planning je modularan softverski sustav koji je dizajniran kako bi glavna funkcijska područja poslovnih procesa neke kompanije integrirao u jedan unificiran sustav. Tako su za Konzum u BiH Želimira i kolege optimizirali upravljanje matičnim podacima kako bi omogućili masovni unos i obradu podataka o artiklima i nabavnim uvjetima, ali i mnoge druge opcije s kojim su osigurali da klijent “kroz manje klikova dođe do rezultata”.
Penjući se od juniorske do pozicije specijalista ili seniora pomalo rastu i izazovi zadataka koji se konzultantu dodjeljuju. Tek kad već ima šire znanje specijalist može početi korisniku predlagati rješenja, objašnjava Želimira.
Svako rješenje koje predložiš, ne odnosi se na tvoj dio projekta, nego vjerojatno na još tri-četiri službe kod klijenta i u IT-u. Kao specijalist možeš dati prijedlog za svoje područje pa onda s još 5-6 specijalista iz drugih područja možeš sklopiti jedno kompletno rješenje. Međutim, za neka kompleksnija rješenja koja uključuju druge službe, tek kao senior možeš dati kompletan prijedlog.
Iako velika ERP rješenja kao što je Oracle Retail i SAP4HANA implementiraju samo velike kompanije, a s kojima Želimira uglavnom radi, mStart nudi i druga ERP rješenja pa tako konzultanti imaju priliku raditi i s manjim i srednjim tvrtkama.
No, Želimira je bila i na nekoliko manjih projekata, na kakvima se daju istrenirati posve druge vještine. Od tih manjih projekata posebno značajan bio joj je onaj koji je radila za Mercator u Sloveniji gdje su implementirali samo modul za upravljanje asortimanom što do tada nije imala priliku raditi. Kako ističe, uvijek je u pitanju bio cijeli sustav u koji je uključeno minimalno 100 ljudi. U slučaju Mercatora u Sloveniji to je bio manji tim od njih pet, implementirali su jedan modul, a rješenje se vidjelo za tri mjeseca. To joj je bilo veliko iskustvo u brzom snalaženju i kako u razmjerno kratkom vremenu isporučiti kvalitetno rješenje.
U konzultantskom poslu općenito, mislim da jako malo toga možeš sam. Naravno, možeš sam pohvatati ovaj tehnički dio, o tehnologiji se da naučiti – i sve drugo što je lako naći na Googleu i YouTubeu, može se pokriti – ali sve što je vezano uz biznis opet se treba naučiti od poslovnih korisnika. Sve što je vezano uz nekakve druge sfere ili sustave, one koji nisu srodne, opet se najbolje nauči od drugih kolega koji su se za to specijalizirali. Uostalom, ni nemaš toliko vremena da izučiš svako područje u detalje. Tako da možeš biti stručnjak za svoje područje, a za sve ostalo si ovisan o komunikaciji s drugim ljudima – koliko si otvoren i koliko su drugi ljudi otvoreni prema tebi.
Povremeno se događaju i neuspjesi, zbog nekoga ili nečega, na što ne možemo utjecati. To zna biti razočaravajuće, dodaje Želimira, ali je neizbježan dio stjecanja iskustva i zrelosti. Uostalom, timski rad i traženje alternativnih puteva ka cilju potiče kreativnost, ističe Želimira.
Generalno mi je draže kad puno ljudi nešto zajedno uspije, nego kad si sam sa sobom pa guraš svoje mini-zadatke. Ovako imaš veći osjećaj vrijednosti i uključenosti u veću priču.
Iako je napredovala jako brzo, prelazak na direktorsku poziciju Želimiri je bio značajan pomak. U pet godina prošla je mnoge faze različitih projekata, upoznala nekolicinu velikih sustava u regiji, a kako je već istaknula, iz svega je nastojala izvući maksimum. I tako se u pravo vrijeme našla spremna preuzeti jednu od vodećih pozicija u mStartu. Naravno, uloga direktora ipak nosi posve nove izazove:
To je bio najteži prijelaz uzevši u obzir da je do sad sve išlo logičnim putem: sa svakim dosadašnjim napretkom pristizali su i teži zadaci, ali iz iste domene. Međutim, skok od seniora na direktora bio je prelazak u jednu sasvim novu domenu, koja uključuje posve nove zadatke koje prije nikada nisam radila. I prije sam vodila tim, ali to je bio tim od troje, četvero, maksimalno petero ljudi, no sad je u pitanju 30 ljudi. Uz to je uslijedilo i puno operativnih zadataka koji su općeniti i nisu isključivo vezani za moj odjel.
Sve te novosti u radu bile su izazov, ali Želimira ističe kako ih je savladala u komunikaciji s drugim kolegama koji su uvijek voljni uskočiti i objasniti iz svog kuta kako oni to rade, a iz čijeg opisa bi sama zaključivala kako i što bi mogla primijeniti na svoj dio posla.
Koliko god bilo novih izazova, čini mi se da Želimira nema problema s hvatanjem u koštac da ih sve razriješi i iz njih izađe još sposobnija i bogatija za novo iskustvo.
Konzultantski posao zbilja je dinamičan i raznolik. Često ima posla i za više od osam sati, ali nekad i za nešto manje, no i u tom slučaju nastojim vrijeme iskoristiti za “guglanje” i samostalno istraživanje, koje će mi pomoći usvojiti nešto novo ili promišljanje o tome što bi moglo biti bolje.
Za konzultanta je važna sposobnost kreiranja šire slike o svemu, a Želimiri je kroz ovaj put od pet godina u tome pomoglo što nikad nije odbila nijedan zadatak. Bez tog “bacanja u vatru” teško je pohvatati cijelu priču pa je lako previdjeti stvari i kaskati jer nešto ne razumiješ, zaključuje.
Koliko god se nekad nešto čini bezveze i dosadno ili razmišljaš kako “to nije baš iz mog područja, zašto je sad to baš meni došlo”, ja sam uvijek prihvaćala svaki zadatak, pa makar uskočila i u zadnji trenutak kao “dodatan par ruku” za pomoć. Kroz to sam naučila o svemu jer kad god bi iz nekog područja nešto negdje štekalo, javljala bi se: “Evo ja vam mogu pomoći ako vam fali čovjek”. Kroz takvu spremnost za pomoć, neograničena na ono što je opis mog posla, u glavi sam si posložila sliku cijelog sustava.
Ali Želimira se dobro snašla u novoj ulozi i zbog nekih drugih prilika – i interesa. Uz ljubav prema matematici i logici, Želimiru su od ranog djetinjstva privlačile glazba i ples. Uz osnovnu i srednju glazbenu školu kroz koje se posvetila klaviru, još od malih nogu bavila se i plesom. Kroz niz godina različitih plesnih stilova, okrenula se ponajviše salsi kojom se aktivno bavi već 13 godina, a tako je u međuvremenu postala i plesna instruktorica. Upravo joj je to iskustvo donijelo veliku prednost u radu s ljudima na današnjem poslu, ističe:
I prije nego sam počela raditi u mStartu, radila sam dugo kao instruktor plesa s različitim generacijama – od djece do starijih osoba i mislim da mi je to životna škola što se tiče rada s ljudima. Naučila sam mnogo toga, od pristupa i strpljenja prema različitim osobama, ali i o prenošenju znanja na druge – kako ću u što kraćem roku nekoga nešto naučiti i osposobiti. To mi na direktorskoj poziciji puno pomaže, kao što je i na voditeljskim pozicijama kad sam bila senior i imala svoj tim. Jako sam brzo mogla procijeniti tko je kakav, kome na koji način pristupiti, kako objasniti nešto nekome tko je vizualan tip, a kako onome tko je više teoretski.
Kako smo već spomenuli u razgovoru s Eminom Subašićem, svi poslovni konzultanti moraju imati osnove što se tiče poznavanja tehnologije. Ipak, to ne garantira da će netko biti dobar konzultant. U ovoj vrsti posla ključne su komunikacijske vještine i otvorenost ka promjenama, novim rješenjima i načinu rada. Kako spominje Želimira:
To nije posao za ljude koji će drage volje osam sati raditi jedan te isti posao, već oni koji su spremni učiti nove stvari i koji su spremni, ako treba, 13 puta mijenjati neko rješenje ako korisnik nije zadovoljan ili to nije ono što je očekivao – sve to zahtijeva i strpljenje.
Stoga, poručuje Želimira, ako možete prihvatiti dinamičan posao koji nije uvijek isti i ako ste spremni prihvatiti da vam nikada neće sve biti jasno – da to nisu zadaci koje ćete rješavati samostalno, već kroz tim, u koji je uključeno mnogo ljudi i jednako mnogo komunikacije – onda se sigurno želite okušati u ovom poslu. U svakom slučaju, uvijek će vas čekati nešto zanimljivo i novo.
The post Od juniorke do direktorice u 5 godina: Kako napredovati kao tech konzultant? appeared first on Netokracija.
09/10/2019 09:08 AM
2014 © Hrvatske aplikacije i vesti